Poslije višegodišnjeg ekonomskog rasta, u jesen 2008. godine, postalo je jasno da je svijet zahvatila najveća ekonomska kriza od velike depresije iz tridesetih godina prošlog stoljeća. U aprilu 2009. godine Međunarodni monetarni fond objavio je dramatičnu projekciju prosječnog globalnog pada ekonomske aktivnosti za 1,3 posto za 2009. godinu. Pojedine zemlje članice Evropske unije suočile su se sa znatno većim ekonomskim padom u odnosu na prosječni pad u EU. Procjena pada ekonomske aktivnosti u Njemačkoj, u prvim izvještajima MMF-a, iznosila je čak više od 6 posto, a u Irskoj više od 8 posto u odnosu na isti period 2008. godine.

Premda zadnji izvještaji ukazuju na to da su neke evropske zemlje (Francuska, Njemačka) već u drugom kvartalu 2009. godine izašle iz recesije te bilježe skroman ekonomski rast od 0,4 posto, i dalje je neizvjesno kada će se većina evropskih zemalja potpuno oporaviti. Pored toga, stope nezaposlenosti u skoro svim evropskim zemljama nastavljaju rasti i u 2010. godini, a prema pisanju Ekonomista, ne očekuje se da će doći do značajnijeg rasta zaposlenosti prije 2012. godine.

U odgovoru na krizu zemlje EU usvojile su niz programa i mjera za suzbijanje recesije. Pored intervencije usmjerene ka održanju likvidnosti finansijskog sektora kao početnog odgovora na globalnu ekonomsku krizu, zemlje EU su odgovorile i nizom stimulativnih (kratkoročnih i srednjoročnih) programa podrške ključnim sektorima i industrijskim granama.

Agresivni odgovori

Da bi se suočila s efektima krize, EU je preduzela opsežne mjere sadržane u Evropskom planu ekonomskog oporavka, koji obuhvata finansijske pakete pomoći, fiskalne stimulanse i privremenu podršku teško pogođenim sektorima te posebno ugroženim skupinama.

Kada su u pitanju finansijska tržišta, u pojedinim zemljama su odgovori na krizu bili veoma agresivni, uz poduzimanje niza mjera za održavanje likvidnosti banaka. Zemlje članice EU su značajan dio mjera usmjerile na zapošljavanje, održavanje radnih mjesta, podršku funkcioniranju tržišta rada i održavanju kupovne moći domaćinstava, podršku preduzećima. Također je usvojen niz mjera koje uključuju investicije u novu infrastrukturu, energetiku, istraživanje i razvoj i obrazovanje.

Opširnije SUTRA u Oslobođenju...