Hasić kaže da ovu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da se svi sporovi između dvije države rješavaju prije ulaska jedne zemlje u EU.

Deset (dugih) godina

"Da pojasnim, potpisivanje Aneksa G Sporazuma o sukcesiji u maju 2002. i potvrđivanje od svih republika bivše SFRJ možda je bilo opravdanje za bh. vlasti da ne čine ništa po pitanju zaštite imovine. Aneks G Sporazuma o sukceciji koji je potpisan u Beču pod pokroviteljstvom UN daje puni legitimitet i pravo svim državama bivše SFRJ čija se imovina nalazi na teritoriji bivše države da uđu u proceduru povrata i da svoju imovinu stave u funkciju. Od tada do danas prošlo je deset godina i pitanje je da li je taj međunarodni ugovor istekao i da li se može ulaziti u takve procedure", kaže Hasić.

Mediji u Republici Srpskoj su javili da je Pravobranilaštvo RS-a odlučilo da angažuje pravne zastupnike u Sloveniji i Hrvatskoj kako bi taj entitet došao do svoje imovine u tim zemljama. Jedan od pravnih zastupnika RS-a će, prema toj informaciji, biti advokat Anto Nobilo, a procjenjuje se da RS-a u Sloveniji i Hrvatskoj ima imovinu vrijednu oko dvije milijarde KM. S druge strane, FBiH je nedavno formirala Direkciju za pasivni podbilans na čijem je čelu v.d. direktora Senad Rahimić, čije imenovanje još nije potvrdio Dom naroda Parlamenta FBiH.

"Sva imovina Srbije i Hrvatske koja se nalazi na teritoriju BiH je vraćena. Oni su u tome uspjeli uz svesrdnu pomoć bh. institucija, a mi se ni u jednom momentu nismo držali principa reciprociteta. U formiranju Direkcije za pasivni podbilans FBiH ne vidim posebni pomak jer smo to sve mogli uraditi putem Agencije za privatizaciju FBiH. Prema drugim državama time nećemo imati veća prava od onih koja već imamo. Imali smo zakonodavni okvir i osnovu da uđemo u proceduru povrata, ali to nismo uradili", ističe Hasić.

Da stvar bude još bolnija, BiH je na raspolaganju imala sva sredstva koja je trebala staviti u funkciji zaštite državne imovine. Samo je, kažu stručnjaci, trebalo provesti međunarodne ugovore.

"U drugi plan ne treba stavljati ni činjenicu da susjedne države na razne načine nisu dozvoljavale povrat naše imovine. Međutim, nije mi jasno zbog čega sa susjednim državama o ovome nismo razgovarali. Imamo 1,7 miliona kvadrata poslovnih prostora raznih namjena, imamo imovinu vrijednu milijarde KM, a vapimo za sredstvima MMF-a i ulazimo u kreditno ropstvo. VTK-a BiH je vlasti upozoravala da se poštuje princip reciprociteta, ali su nam vraćanjem imovine susjednim zemljama izbili zadnji adut", objasnio je Hasić.

Bez odgovornosti

Vjerovatno niko neće odgovarati ni zbog toga što je vrijednost bh. imovine prije pet godina bila znatno iznad sadašnjeg iznosa. Na primjer, u Srbiji imamo hiljadu objekata različite namjene čija je vrijednost bila četiri milijarde KM. Sada se ta vrijednost svela na milijardu KM, ali bi se uz angažovanje vrsnih pravnika imovina u Srbiji mogla vratiti pod ingerenciju naše zemlje.
"Na primjer, Agrokomerc u Hrvatskoj ima desetine objekata i učešće u pojedinim hotelima i odmaralištima, a u Srbiji imovinu vrijednu oko 200 miliona KM", kaže Hasić.

Spisak bh. firmi čija imovina se nalazi na prostoru bivše SFRJ je dug, a na njemu su, između ostalih, Energoinvest, Šipad i Agrokomerc, Čajavec, Jelšingrad ili Rudnik Ljubija. Na spisku objekata u kojima BiH ima suvlasništvo su i Luka Šibenik, hotel Belvedere, Vrtovi sunca u Dubrovniku...