Mobing (zlostavljanje na poslu op. a) cvjeta. Ovo je ukratko slika stanja tržišta rada i "uslova" koji su ponuđeni radnicima u Bosni i Hercegovini.

Radnicima u našoj zemlji 1. maj, Međunarodni praznik rada, u odnosu na situaciju koju imaju radnici u sređenim zemljama Evropske unije kojoj težimo, umjesto povoda da u blagostanju proslave nekoliko slobodnih dana, dođe kao šamar od kojeg se teško oporaviti.

Nezavidan položaj

Šta o stanju u kojem se nalazi 687.138 zaposlenih i 543.647 nezaposlenih kažu predstavnici poslodavaca, Zavoda za zapošljavanje FBiH, Vlade FBiH?

Glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje FBiH Haris Čuljević kaže da Zavodu, u čime ime govori, sve vrijeme ukazuju na neusklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta rada. Jedan od problema je i taj što poslodavci traže radnike sa iskustvom, što one koji nikada ranije nisu radili stavlja u nezavidan položaj.

"Nama se, također, obraćaju ljudi koji nisu zadovoljni određenim dijelovima oglasa za posao. Mi tim ljudima odgovorimo da poslodavci nemaju zakonsku obavezu da nas obavijeste o svom konkursu ili oglasu. Tako da mi ne možemo utjecati na poslodavca kako će kreirati konkurs. S druge strane, mi u skladu sa svojim mogućnostima svake godine sufinansiramo programe zapošljavanja određenih kategorija koje su u strategiji zapošljavanja definisane kao one koje je teško zaposliti, a to su mladi bez radnog iskustva i žene. U posljednjih nekoliko godina smo realizirali takve programe jer poslodavci u 99 posto slučajeva traže radno iskustvo. U prošloj godini tim programom je obuhvaćeno oko 2.000 mladih i nekoliko stotina žena", kaže Čuljević.

Osim ovoga, Zavod je pokrenuo i nekoliko programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije koji realizuje u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje. U posljednje dvije godine više od 2.000 ljudi je ovim programom obuhvaćeno. Čuljević nam je rekao da su programom Zavoda obuhvaćene osobe sa srednjom stručnom spremom III i IV stepena, te da se njihovo zapošljavanje sufinansira pola godine. Sufinansiranje osoba sa višom i visokom stručnom spremom traje 12 mjeseci. Sretnici koji se svide svom poslodavcu mogu i nakon isteka ovog roka zadržati svoje radno mjesto koje su dobili privremeno, a neki su barem odradili svoj pripravnički i postali konkurentni na tržištu rada.

Direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića pitali smo kako se izboriti sa mobingom na poslu. Pandurević nam je odgovorio da među članicama (1.200 do 1.300 članica) Udruženja nije bilo takvih primjera.
"Međutim, iz medija smo saznali da određeni radnici imaju takve probleme. Neki ljudi koje neko naziva poslodavcima, a mislim da je riječ o čistim kriminalcima, stvaraju takve uslove privređivanja i rada da ne bih bio u koži njihovih zaposlenika. Sindikat je jedna od adresa na koje se mogu obratiti radnici koji imaju problema na poslu, ali on ne može riješiti problem. To je nadležnost države i državnih institucija. Treba primijeniti zakone. Taman koliko je Sindikat zainteresovan za rješavanje tih problema, zainteresovano je i Udruženja poslodavaca, jer su takve kompanije nelojalna konkurencija. Siguran sam da malo ljudi u BiH zna šta je mobing", kaže Pandurević.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj, pod čijim okriljem se nalazi veliki broj radnika i desetine firmi, kaže da je generalna pozicija radnika u FBiH loša.

"Ako govorimo o hiljadama radnika kojima nije uvezan staž i onima koji nemaju osnovna ljudska prava, poput onih da se liječe, ne možemo reći da je dobro stanje i toga moramo biti svjesni. Mislim da realnom politikom to možemo riješiti. Ako probleme nastavimo gurati pod tepih, imaćemo još gore stanje", tvrdi ministar Trhulj.

Prema njegovim riječima, s tim u vezi Zakon o upravljanju državnim kapitalom, Zakon o finansijskoj konsolidaciji, izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima i niz drugih drugih zakona, te način dodjele subvencija mogu poboljšati situaciju.

U susret problemima

"Mislim da je kvalitet ove vlade taj što ulazi u sve probleme i pokušava ih realno prikazati, ma koliko bili teški", rekao nam je Trhulj.

U BiH oko 600.000 ljudi živi ispod generalne linije siromaštva, a to su oni čija su mjesečna primanja ispod 238 KM. Oni čija mjesečna primanja ne prelaze 84 KM su u ekstremnom siromaštvu i takvih je u našoj zemlji oko 20.000. Svaki peti građanin u BiH živi od tri KM mjesečno. Plate državnih poslanika i delegata su i do osam puta veće od prosječnih primanja 70 posto građana. Dovoljno podataka za razmišljanje.