Poslovni sistem "Oslobođenje" osnovan je 30. avgusta 1943. godine kada je u Donjoj Trnovi kod Bijeljine štampan prvi broj lista "Oslobođenje". Tradicija ove kuće je mnogo duža. Još davne 1866. godine u Sarajevu je osnovana štamparija zanatskog tipa koja neposredno poslije Drugog svjetskog rata postaje organizacioni dio novinske kuće "Oslobođenje" cija je osnovna djelatnosti bila oslonjena na novinsku štampariju ali je zadržana i knjisko-merkantilna proizvodnja.

Sve do posljednjeg rata kuća "Oslobođenje" se neprestano uspješno razvijala, uvećavala paletu proizvoda, zapošljavala radnike, uspješno se bavila izdavačkom i trgovačkom djelatnošću, a poseban zamah u razvoju započeo je poslije okončanja značajnog investicionog zahvata koji se realizovao u periodu od 1976-89. godine na lokalitetu u Nedžarićima. Izgradnjom nove stakleno-aluminijske desetospratnice, vjerovatno najljepše poslovne zgrade u predratnom Sarajevu, sa modernom štamparijom, naročito linijom za štampanje novina, uvođenjem nove tehnološke opreme za pripremu štampe, samo štampanje i ekspedit novina, stvoreni su svi neophodni preduvjeti za jos brži razvoj Novinsko-izdavačke i štamparske radne organizacije "Oslobođenje". Poslije okončanog investicionog ulaganja "Osloboðenje" je postalo daleko najveći proizvoðač grafičkih usluga u okviru grafičke industrije BiH i podmirivalo je više od 50 odsto svih potreba RBiH za grafičkim uslugama u raznim oblicima štampe, uz uspješne istupe i na tržištima izvan BiH.

Pored lista "Oslobođenje" vrijedi istaći i ostala novinska izdanja iz široke lepeze izdanja ove renonomirane i ugledne novinske kuće. Marta 1956. godine izašao je prvi broj "Malih novina" a maja 1958. godine štampan je prvi broj revije "Svijet". Iste godine izlazi i prvi broj "Vesele sveske" a aprila 1967. godine u prodaji se pojavio i prvi broj "Večernjih novina". Maja 1970. godine čitaocima je ponuðena sedmična revija VEN, a nepune dvije godine kasnije, januara 1972. štampan je i prvi broj "Privrednih novina". Juna 1973. godine štampan je prvi broj "Oslobođenja" za inostranstvo a jula 1978. godine u porodicu izdanja kuće "Osloboðenje" ulazi omladinski list "Naši dani"... Posljednji rat kuća "Oslobođenje" dočekala je sa ukupno osamnaest izdanja, razvijenom izdavačkom djelatnošću, razgranatom trgovačkom mrežom, i sa više od 2.200 zaposlenih od kojih je više od 52 odsto bilo visokostručnog i visokokvalifikovanog kadra.

Za tako plodan rad i intenzivan razvoj kuća "Oslobođenje" dobila je veliki broj nagrada, odlikovanja i priznanja. Tako je 1963. godine "Oslobođenje" odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1977. listu je dodijeljena internacionalna nagrada "Zlatni Merkur" na zasjedanju Meðunarodnog komiteta za razvoj i meðunarodnu saradnju u Rimu. Naredne, 1978. godine "Oslobođenje" je postalo nosilac najvišeg priznanja Bosne i Hercegovine - Nagrade ZAVNOBiH-a. Pet godina kasnije, 1983. godine, povodom 40-te godine izlaženja lista, "Oslobođenje" je odlikovano Ordenom rada sa crvenom zastavom. U decembru 1989. godine, odlukom Redakcije konferencije "Slobodne Dalmacije" iz Splita "Oslobođenje" je proglašeno najboljim dnevnim listom te godine na prostorima bivše Jugoslavije.

Od početka velikosrpske agresije, u aprilu 1992. godine poslovna zgrada "Oslobođenja" među prvima u Sarajevu našla se na udaru svih oružja. Šta se tada dogaðalo vrlo plastično je opisao tadašnji glavni i odgovorni urednik "Oslobođenja", gospodin Kemal Kurspahić riječima: "Gađali su je (misli se na zgradu) mitraljezima, minobacačima, snajperima i tenkovima; često je sva bila u plamenu; srušena je i pretvorena u pepeo, ali iz te vatre i pepela svakog ratnog jutra na ulice Sarajeva izlazio je novi broj lista. Kada je uništen gotovo sav vozni park i nije bilo vozača koji bi razvozili novine - tog posla hrabro su se prihvatili novinari. Kad su spaljeni i uništeni svi kiosci i nije bilo koga da prodaje list - opet su sami novinari izašli na ulice i bili u svojim naseljima i kolporteri i reporteri. Kad je grad ostao bez telefonskih veza pa se tekstovi i nisu mogli do ruševine "Oslobođenja" slati faksom - uvijek bi neko od novinara skupio sve što su napisale i snimile njegove kolege i ulicama pokrivenim snajperskom i minobacačkom vatrom dovezao ih u zloglasne Nedžariće. Za profesionalce širom svijeta "Osloboðenje" je postalo simbol istrajavanja i pod najtežim, po život opasnim uslovima. List koji odbija da umre - pisali su jedni, sarajevsko dnevno čudo - javljali su drugi, novine iz pepela - opisivali su treći."

Septembra 1992. godine u zaglavlju lista "Oslobođenje" prvi put se pojavljuje: Bosanskohercegovački nezavisni dnevnik a iste godine "Oslobođenje" je u Velikoj Britaniji proglašeno za list godine u svijetu. Želeći da istinu o ratu u Bosni i Hercegovini sazna cijeli svijet "Oslobođenje" već u aprilu 1993. godine izlazi iz opkoljenog Sarajeva i, prvo u Zagrebu a potom u Ljubljani, počinje sa štampanjem sedmičnog "Oslobođenja" - Evropsko izdanje, koje se distribuira širom svijeta. U 1996. godini počinje realizacija jos dva značajna poduhvata. Početkom aprila iz štampe izlazi prvi broj sedmične revije "Svijet", a krajem marta na trzištu Evrope pojavljuje se dnevno izdanje "Oslobođenja" koje se štampa u Frankfurtu i izlazi i danas.

Svi ti poduhvati rezultirali su brojnim svjetskim priznanjima. Od ukupno 18 nagrada koliko ih je "Oslobođenje" dobilo za svoj rad u ratnim uslovima, za širenje istine i očuvanje multietičnosti i multikulturalnosti, izdvojićemo samo nekoliko.

Najugledniji skandinavski dnevnici "Dagen Nuketer (Stokholm) i "Politiken" (Kopenhagen) dodijelili su "Oslobođenju" marta 1993. godine svoju tradicionalnu Nagradu slobode. Iste godine listu "Oslobođenje" je dodijeljena Nagrada "Oskar Romero" katoličke fondacije "The Rothko Chapel" iz Hjustona u Teksasu "za izuzetnu odanost istini i slobodi", zatim nagrada za dostignuća u novinarstvu agencije Inter Pres Service "za održavanje u životu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvještavanju pod najtežim uslovima", nagrada fondacije "Alfons Kamin" u Barseloni "za zajednički rad novinara različitih nacionalnosti u službi slobode i mira", te nagrada Kluba evropskih rektora "za borbu protiv ksenofobije".

Pored navedenih nagrada treba spomenuti još dvije i to: Nagrada za ljudska prava "Saharov" i "Međunarodna nagrada za slobodu štampe" Udruženja turskih novinara 1995. godine. Brojna međunarodna i domaća priznanja dobili su i novinari pojedinci.
Ratne štete koje je pretrpjela kuća "Oslobođenje" procijenjene su na 37 miliona maraka. I pored toga "Oslobođenje" je opstalo zahvaljujući entuzijazmu i privrženosti zaposlenih, zahvaljujući organizacionim, menadžersko poduzetničkim i drugim, sposobnostima neophodnim za uspješno poslovanje, rast i razvoj. Uz spoljnu pomoć, te završetkom poslova privatizacije "Oslobođenje" bez sumnje je kuća koja ce sa 55-to godišnjom tradicijom i u narednom periodu nastaviti ratom prekinuto uspješno poslovanje.