Sadržaj se učitava...

INTERVJU

16.02.2011. | PIŠE: Ivan Anđelić

Dženana Hadžimahmutović, predsjednica sarajevskog ogranka Udruženja za zaštitu žiranata u BiH: Držav

Za osam osoba koje su bile prevareni žiranti tačno se zna da se nisu mogle nositi sa novonastalom situacijom u kojoj su se našle i da su sebi oduzele živote







Ne prođe gotovo nijedan dan, a da u nekom od medija ne osvane priča o prevarenom žirantu. Zabrinjavajući za sve u državi treba da bude porast broja bh. građana koji su u vrijeme svakodnevnih poskupljenja i borbe za golu egzistenciju u situaciji da još zbog obmana, prevara i nezakonitosti otplaćuju tuđe kredite. Koliko je danas takvih, unesrećenih građana ove države niko tačno ne zna, ali ih je samo u Udruženju za zaštitu žiranata u BiH nemali broj. To nam je bio povod za razgovor sa predsjednicom sarajevskog ogranka ove udruge osnovane prošle godine Dženanom Hadžimahmutović, inače jednom od žrtava žene kojoj su banke dale 53 kredita, koja isključivo namiruju od njenih jemaca.

• Od osnivanja Udruženja šta ste uspjeli da ostvarite i gdje vidite glavne kočnice u ispunjenju strateškog cilja?

Širenje mreže

- Od 12. aprila 2010. godine kad je registrovano Udruženje za zaštitu žiranata BiH kod Ministarstva pravde BiH pa do danas uspjeli smo da se organizujemo i osnujemo ogranke u svim bh. gradovima. Šireći mrežu Udruženja, širili smo u javnosti i informacije o novonastaloj problematici sa bankama i upoznavali članove i građane sa načinom na koji smo uvučeni u dužničko ropstvo.
Pružili smo podršku ljudima koji su već bili uništeni zbog tuđih kredita i dali im snagu da ne pomišljaju na najgore, jer zajedno možemo učiniti mnogo toga. Stupili smo u kontakte s bankama i svim nadležnim institucijama koje su bile dužne kontrolisati rad bankarskog sektora. Tražili smo da zajedničkim dijalogom pokušamo riješiti navalu kreditnih zaduženja koja su se sručila na leđa žiranata.
U dosadašnjoj borbi za svoja prava uspjeli smo da napokon profunkcioniše CRK (Centralni registar komitenata) i da u MKO i MKF penzioneri tj. ljudi stariji od 60 godina ne mogu biti žiranti.
Glavne kočnice za rješenje ovog problema su u sudskoj i zakonodavnoj vlasti koje neispravnim tumačenjem zakona i neprovođenjem istih idu naruku bankama koje nemilosrdno dovode građane BiH do ekonomske, socijalne i zdravstvene propasti.

• Ako pretpostavimo da više od 250.000 prevarenih žiranata okupljenih u Udruženju nije stvarna slika, koliko zaista ljudi u BiH otplaćuje tuđe kredite, a da u državi vide krajnjeg zaštitnika, koja su očekivanja?
- Informacije koje imamo sa terena u zadnje vrijeme su da je taj broj u enormnom porastu, pa slobodno možemo reći da se radi od 250.000 do 300.000 prevarenih žiranata. Uključujući i članove njihovih porodica, to su zaista zastrašujuće brojke ljudi koji stradaju zbog neprofesionalnog i neetičnog rada banaka, kao i svih kontrolnih institucija u državi.
Očekivanja prevarenih žiranata od države su sljedeća: da dođe do promjene zakona gdje će žiranti biti zaštićeni, a dužnici obavezni da vrate svoja dugovanja; da se napravi revizija svih sumnjivo izdatih kredita; da se uradi revizija učinka rada banaka, a ne da nam se plasiraju samo finansijski izvještaji; da se sve banke za koje se dokaže da su nezakonito radile i nezakonito sticale profit na štetu bh. građana proglase nepoželjnim i odu iz BiH.

• Ko su krivci za ovoliko prevara u kojima je iskorištena plemenita nakana ljudi da pomognu drugima da dobiju kredite?
- Na prvom mjestu za ove prevare su krive banke koje su nekontrolisano plasirale kredite sve s ciljem većeg profita i pritom uslov da neko uopšte bude žirant morao je da bude uposlen u državnoj instituciji.
Na drugom mjestu su dužnici-prevaranti, koji nisu mogli bez uske suradnje sa bankarskim službenicima dobiti toliki broj kredita, sve dok su im privodili jemce uzimali su novac, a jemce ostavljali na nemilost bankama. Jemci nisu mogli proizvesti ovu situaciju, jer su vjerovali da banke posluju zakonski sa svojim propisanim normama.
Međutim, banke svjesno nisu koristile svoje lične registre, registre CB-a, kao i usluge LRC kreditnog biroa koji je od 2003. godine nudio svoje usluge o zaduženosti fizičkih i pravnih lica, gdje su mogle provjeriti da li je potražitelj kredita kreditno sposoban ili je već zadužen kod neke banke. Tu su mogli dobiti podatke i o žirantima koliko su zaduženi i koliko puta su bili žiranti i da li to ponovo mogu biti.

Opširnije SUTRA u Oslobođenju.