29.05.2012. | PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ

Banke u principu dobro rade i pored smanjenja kreditne aktivnosti, pa čak ostvaruju i rekordne poslovne rezultate. S druge strane, ovakva situacija uopće ne odgovara bh. kompanijama i građanima

Komercijalne banke u BiH 2011. godinu su završile sa veoma dobrim poslovnim rezultatima. Ukupna neto dobit na nivou cijelog sektora iznosila je 174,4 miliona KM, što predstavlja drugi najbolji rezultat od kraja rata do danas. Međutim, uvidom u pojedinačne rezultata poslovanja ovdašnjih banaka može se uočiti nekoliko čudnih detalja, koji na prvi pogled nisu u skladu sa dobrim rezultatima. Prilično veliki broj od ukupno 28 ovdašnjih aktivnih banaka u prošloj je godini smanjio svoju aktivu, što znači da su banke znatno smanjile kreditne plasmane te da su pri tome i jako dobro poslovale.

Naprimjer, Hypo Alpe Adria banka Banja Luka smanjila je u 2011. svoju aktivu za 14,2 posto u odnosu na 2010. No, i pored toga ova je banka na kraju prošle godine ostvarila rekordan rezultat od 23,2 miliona KM dobiti. Ili, još drastičniji pokazatelj. Ukupni krediti Hypo Alpe Adria banke Banja Luka na kraju 2010. iznosili su 1,38 milijardi KM, a na kraju 2011. ukupni krediti su iznosili "samo" 903 miliona KM. Slično je i sa drugim bankama. NLB Razvoja banka Banja Luka smanjila je kredite za 14,7 posto, Hypo Alpe Adria banka Mostar za više od 40 posto, Intesa Sanpaolo banka za 10,5 posto, Volksbank Sarajevo za 1,1 posto, Union banka za 12,5 posto i tako dalje.

S druge strane, istini za volju, ima i dosta banaka koje su povećale ukupne kredite. Prosjek bankarskog sektora po ovom osnovu popravljaju dvije najveće banke našoj zemlji, Raiffeisen banka Sarajevo i UniCredit banka Mostar. Ukupni krediti Raiffeisen banke su na kraju prošle godine iznosili 2,5 milijardi KM i veći su za 6,7 posto u odnosu na 2010. Slično je i sa UniCredit bankom Mostar, čiji su krediti na kraju 2011. iznosili 2,2 milijarde KM, što je za 4,4 posto više nego godinu ranije. Naravno, i obje ove banke su odlično poslovale. Raiffeisen sa 43,8 miliona KM neto dobiti, a UniCredit banka Mostar sa 50,2 miliona KM neto dobiti na kraju 2011.

U osnovi, riječ je o slijedećem. Komercijalne banke u BiH su nakon globalne finansijske krize u 2008. godini znatno smanjile svoje kreditne aktivnosti u našoj zemlji. U par narednih godina banke su potom "pročistile" svoje kreditne portfelje, oslobodile se problematičnih i nekvalitetnih kredita, dodatno se kapitalno ojačale te zaoštrile uslove kreditiranja. Krajnji rezultat svih tih aktivnosti su dobri poslovni rezultati banaka i pored smanjenja kreditne aktivnosti. I to su dobre vijesti, ali, naravno, samo za banke i bankare.

Obzirom na pad kreditne aktivnosti, za sve ostale učesnike na finansijskom tržištu, dakle za klijente banaka, to i nisu tako dobre vijesti. Službena statistika kaže da je, naprimjer, rast kreditnih plasmana bh. banaka prema javnim i privatnim preduzećima u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio samo 2,8 posto, što je znatno manje od prosječne stope rasta od 7,5 posto tokom prva tri kvartala 2011. godine.

Sada dolazimo do jednog krupnog makroekonomskog problema. Gore opisana situacija, naravno, odgovara bankama koje posluju u BiH. One u principu dobro rade i pored smanjenja kreditne aktivnosti, pa čak ostvaruju i rekordne poslovne rezultate. S druge strane, ovakva situacija uopće ne odgovara bh. kompanijama i građanima, koji u stanju opće nelikvidnosti kakva danas vlada u BiH jednostavno ne mogu poslovati ili preživjeti bez kredita. Obzirom na to da je u monetarnoj politici BiH na snazi takozvani valutni odbor, te da BiH zapravo gotovo da i nema banaka u državnom vlasništvu, ovdašnje su kompanije i građani prepušteni na milost ili nemilost otvorenom tržištu, što zapravo nije nimalo lako ili jednostavno.

U svakoj normalnoj zemlji izvršna bi vlast u ovakvoj situaciji hitno reagirala. Nažalost, to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, čini se da se kod nas izvršna vlast ustvari trudi da dodatno oteža ionako kompliciranu situaciju. Jedan od takvih slučajeva, koji će se, nažalost, znatno odraziti na živote svih nas je dobro poznato otezanje sa formiranjem Vijeća ministara BiH i usvajanjem budžeta, što je s druge strane automatski rezultiralo sniženjem kreditnog rejtinga naše zemlje. Početkom prošlog mjeseca, kako je poznato, agencija Moody's snizila je kreditni rejting BiH sa B2 na B3 i stavila našu zemlju na posmatranje, sa veoma izvjesnom mogućnošću daljnjeg sniženja rejtinga! Na ovaj način BiH je pala na samo dno takozvane B-kategorije te je sada samo jedna stepenica dijeli od ulaska u zonu C-kategorije. A u C-kategoriji nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira, poput, recimo, Grčke. Snižavanjem kreditnog rejtinga BiH sada ima najgori rejting u regionu i jedan od najgorih u svijetu.

Obzirom na to da zbog valutnog odbora BiH nema mogućnost vođenja monetarne politike preko Centralne banke BiH, onda su komercijalne banke koje posluju u našoj zemlji prinuđene da se zadužuju vani radi kreditiranja u BiH. No, s rejtingom B3 bh. bankama je kapital na međunarodnom tržištu prilično skup, što će u završnici rezultirati i većim kamatnim stopama na kredite odobrene u BiH.

Osim toga, bankama u BiH na ruku ide i još jedna činjenica. Naime, obračunato prema metodologiji MMF-a, BiH ima najniže aktivne kamatne stope u odnosu na ostale zemlje u regiji. Najveću prosječnu kamatnu stopu u prošloj godini u regiji imala je Srbija, sa visokim postotkom od 12,43 posto. Slijedi je Hrvatska s 10,37 posto prosječne aktivne kamatne stope. Među zemlje s niskim kamatnim stopama u regiji ubrajaju se Crna Gora sa 9,53 posto, Makedonija sa 9,48 posto te na kraju ljestvice naša zemlja s najnižom prosječnom stopom od 7,88 posto.

Sve pomenuto, nažalost, može značiti samo jedno - daljnje smanjenje kreditne aktivnosti banaka u BiH, uz neminovni i gotovo siguran rast kamatnih stopa na kredite. Stoga na kraju jedan savjet. Probajte da uštedite svaki fening, svaku marku... jer, vrijeme koje je pred nama ne izgleda baš pretjerano optimistično.