Odrastao je i školovao se u Carigradu. Bio je naimenovan za mulu u Carigradu, a kasnije u Egiptu, ali je dužnosti vršio preko zamjenika. Godine 1860. došao je u Sarajevo i postao član Medžilisa-idare, a od 1878. do smrti 1892. bio je gradonačelnik Sarajeva. Na ovoj dužnosti proveo je 14 godina i za to vrijeme u Sarajevu su se dogodile velike promjene. Bio je veoma poštovan i ugledan u narodu. Od 1882. bio je i predsjednik Vakufskog povjereništva. Umro je 1892. godine u Sarajevu, a sahranjen je u haremu Begove džamije.

Načelnik gradskog poglavarstva

Kao gradonačelnik Sarajeva, Mustaj-beg je bio i vođa bosanskih prvaka koji su činili poklonstveno izaslanstvo caru i kralju Franji Josipu I. On je u Budimpešti pozdravio cara i predao mu adresu - pismo Bosanaca i Hercegovaca.

Po austrougarskoj okupaciji 1878, već 20. avgusta iste godine, general Filipović je naredio da se u Sarajevu obnovi rad gradskog poglavarstva, Beledije, odnosno da se formira Općinsko vijeće. Gradsko poglavarstvo je djelovalo po privremenom Gradskom statutu od 22. augusta 1878. Stalni statut Sarajevo je dobilo 9. januara 1884. godine, a u februaru 1899. on je nešto izmijenjen. Po njemu, grad Sarajevo je sačinjavao općinu sa sedam kotara (rejona). Za prvog načelnika gradske općine imenovan je Mustaj-beg Fadilpašić, od 1878. do 1892, a od 1893. do 1899. godine tu je funkciju obavljao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, u vrijeme dok je Gradska vijećnica bila još u izgradnji.

Porodica Fadilpašić bila je jedna od najuglednijih i najbogatijih u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Prvobitnog prezimena Šerifović, članovi ove porodice su po rodbinskim vezama pripadali potomcima posljednjeg Božijeg poslanika Muhameda a.s. Svoje bogatstvo i ugled porodica je dugovala dobroj naobrazbi njenih istaknutih članova, ogromnom veleposjedu, ali i dobrim trgovačkim vezama. Njen najpoznatiji član bio je Fadil-paša Šerifović, pjesnik, mevlevijski šejh i kaligraf, kadija, nakibul-ešraf i mutesarif (guverner), čija je majka Ćamila Fazlagić opjevana i u narodnoj pjesmi. Po dolasku austrougarske vlasti u Bosnu, Fadil-paša iseljava u Istanbul ne mogavši se pomiriti sa novim režimom. Umro je u Istanbulu 25. novembra 1882. i sahranjen u Usküdaru.

Njegov sin Mustaj-beg Šerifović, po ocu Fadilpašić, i ranije je bio član idare-medžlisa (skupštine), pa je u burnim julskim dešavanjima 1878. bio izabran za predsjednika Narodnog odbora tokom kratke nezavisnosti BiH. Odmah po dolasku austrougarskih vlasti Mustaj-beg je imenovan načelnikom gradskog poglavarstva. Gradonačelničku dužnost obavljao je do svoje smrti 1892. godine.
 
Zadužbine Fadilpašića

Fadilpašići su zahvaljujući ogromnom veleposjedu bili graditelji i zadužbinari. Posjedovali su mnoge stambene objekte, ali i nekoliko begovskih kula u Sarajevu i okolini.

Jedan od manje poznatih članova te porodice Mehmed-beg Fadilpašić dao je 1910. izgraditi kuću u Franjevačkoj ulici, na parceli južno od Konaka. Objekat u bosanskom slogu sa elementima secesije i tragovima baroka bio je najljepši primjer tog građevinskog stila u Sarajevu.
 
Autor objekta vjerovatno je bio poznati arhitekt Rudolf Tönnies (Tenies). Odaje ga jedinstvena fasada sa četiri valovita doksata zaokružena geometrijskim i floralnim ukrasima između prvog i drugog sprata. Dvovodni krov sa širokom nadstrešnicom potpuno je u bosanskom stilu.
 
Ovaj objekat, vrhunac neimarstva porodice Fadilpašić, nacionaliziran je poslije 1947, a kraj opsade Sarajeva dočekao je sa manjim oštećenjima. Zbog nebrige i zuba vremena danas je u izuzetno lošem stanju. Taj će se objekat sigurno naći na listi nacionalnih spomenika kulture zbog svoje autentičnosti i ljepote. Danas je na listi ugroženih spomenika Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Šta je to u genealogiji sarajevskih Fadilpašića što vjekovima privlači kao magnet historičare, književnike, pripovjedače i druge umjetnike da tematiziraju ovaj rod? Nije li to plemićki nekibul-ešraf Nuruddin efendije, možda Mustaj-beg, prvi sarajevski gradonačelnik u periodu austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, ili ogromni i mnogobrojni njihovi posjedi, ili možda autentičnost Fadilpašićevih kuća? Ili, možda, od svega ovoga pomalo?

Po dolasku Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu potomci Šerifovića mijenjaju prezime u Fadilpašić. Od prelaska sa starog na novo prezime, prema nekim dokumentima, Fadilpašić se pisalo sa crticom između dvije riječi (Fadil-Pašić), što se vidi iz potvrde za slanje novca koju je iz Beča 30. septembra 1890. Mustaf-begu Fadil-Pašiću uputio Mujaga Mula Mehmedović. Kako dalje ide loza Fadilpašića, vidi se iz rezultata istraživanja prof. dr. Husnije Kamberovića, prezentiranih 1997. godine u naučnom radu "Zemljišni posjedi obitelji Fadilpašić" sa kreiranim porodičnim stablom ovog roda. Prema rodoslovu, Fadil-paša Šerifović imao je sinove: Mustaj-bega, Omer-bega i Mahmud-bega (1854-1912) i njihovi potomci danas žive u Sarajevu.

Potomci tako ističu jedan bitan detalj u biografiji pradede - Fadil-paša Šerifović je osnovao Evlijet vakuf i u njega uvakufio svoje nekretnine. Pri tome spominje da on zna za 20 od tih nekretnina, koje su iza 1946. nacionalizovane, a to su: dućani, magaze i placevi.
 
Priča o Fadilpašićima je puna zanimljivih detalja, naprimjer, da je otac Mahmuda Salahudin trasirao današnju ulicu na Stupu kod Energoinvesta, Tvorničku kako bi 1927. godine svojim automobilom mogao prilaziti vlastitom posjedu na Ilidži. Ili, Salahudinov sin Halid tvrdi da Fadilpašići i danas imaju posjed u Turskoj, u Istanbulu, pored mosta na Bosforu u azijskom dijelu, ali ga niko ne koristi. U gruntu se vodi na potomcima Fadilpašićima.

Prema tvrdnjama historičara, porodica Fadilpašić bila je u 19. stoljeću jedna od najuglednijih i najbogatijih familija u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, iz čega je proizilazio i njihov veliki uticaj u društvu. O njihovom bogatstvu najbolje ilustruje podatak da su pod sarajevskim Bistrikom posjedovali veliki konak, na Vrelu Bosne tri kule, a po cijeloj BiH velika imanja sa kojih su ubirali ogromne prihode. O društvenom uticaju, opet, može poslužiti podatak da je Mustaj-beg Fadilpašić po dolasku Austro-Ugarske u BiH (1878) bio prvi sarajevski gradonačelnik. Supruga Mustaj-bega, gradonačelnika Sarajeva, bila je Nuri Gradaščević, koja je slovila kao najveći pojedinačni veleposjednik u Bosni i Hercegovini, tvrde povjesničari. Ženeći je, Mustaj-beg je je tako, zajedno sa svojim ranijim posjedima, postao najveći pojedinačni vlasnik zemlje, šuma i livada u BiH.

U dvije nacionalizacije (1919. i 1946. godine) ova porodica je izgubila najveći dio posjeda, mada su još ranije neki njeni članovi prodavali svoje dijelove imetka. Ali, prije prve nacionalizacije 1919. porodica Fadilpašić, tačnije nasljednici Fadil-paše Šerifovića, prvog gradonačelnika Sarajeva, na Baščaršiji su imali više od 200 dućana koje su koristili kao vlastite magaze, a izdavali ih i u najam. Bili su vlasnici i nekoliko zgrada na Marinvoru, te nekoliko stotina dunuma zemlje zapadno od današnje Dolac-Malte. Bili su i vlasnici ogromnog zemljišnog posjeda iznad Kozje ćuprije, te nekoliko kuća na Mejtašu, Vratniku i oko muzeja grada Sarajeva. Ali, bračnim vezama postali su i vlasnici imanja porodice Hrasnica, koja je bila najveći zemljoposjednik u Sarajevskom polju i njoj je pripadalo kompletno područje današnje Hrasnice, Sokolović-Kolonije, Butmira, Stojčevca, sve od Vojkovića do Vrela Bosne. Spajanjem ove dvije porodice - kada je Fadil-pašin sin oženio jedinu kćerku Hrasnica - ova familija postaje najveći posjednik u Sarajevu.
 
Neosporan društveni uticaj

Neosporno je da je njihov veliki društveni uticaj, a po Fadilu efendiji Šerifoviću (1802-1882), pjesniku i epigrafu u Bosni, porodica dobija i novo prezime, a dotadašnje napuštaju. Zato se on i smatra rodonačelnikom Fadilpašića, koji je, kako piše u dokumentima, 1840. unaprijeđen za miri-livu (divizijskog generala) kliškog i zvorničkog puka (alaja), te se otada i zove Fadil-paša. On je ujedno i najznačajnija ličnost ovog roda za koga se navodi da je bio svestran, jer u njegovoj biografiji stoji da je bio: mevlevijski šejh i kaligraf, kadija, nakibul-ešraf i mutesarif (guverner).