Nasuprot tome, veći unos mononezasićenih masti je bio povezan s kvalitetnijom funkcijom mozga i boljim rezultatima na testovima pamćenja.

Znanstvenici smatraju kako se učinak zasićenih odnosno mononezasićenih masti na mozak može usporediti s učinkom koji ovi tipovi masti imaju na srce.
Njihovi rezultati sugeriraju kako je uz pomoć promjena u režimu prehrane moguće spriječiti veliki broj slučajeva pada kognitivnih sposobnosti kod osoba starije životne dobi.

U četverogodišnjem istraživanju objavljenom  objavljenom u medijima sudjelovalo oko 6 000 ispitanica.

Zasićene masti su najčešće životinjskog podrijetla, dok se mononezasićene masti prisutne primjerice u maslinovom ulju.