Sadržaj se učitava...

VIJESTI > BIH

13.02.2014. | PIŠE: ANADOLIJA

Direktor Arhiva BiH tvrdi: Izgorjelo je 60 posto depoa

Direktor Arhiva Bosne i Hercegovine Šaban Zahirović u razgovoru za Anadoliju odbacio je tvrdnje rediteljice Jasmile Žbanić i umjetnika Damira Imamovića u kojima se minimizira stradanje te institucije tokom prošlosedmičnih protesta koji su kulminirali nasiljem i spaljivanjem više institucija, uključujući i zgradu Predsjedništva BiH.







Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Zahirović je objasnio da je u jednom do depoa Arhiva nastupila totalna šteta. Izgorjeli su, veli, podovi, zidovi, police, namještaj, te, naravno, građa. Nepunih sedam dana nakon požara, čelniku Arhiva je jasnije koje su sve posljedice požara. Ponavlja da je šteta neprocjenjiva i da se ne može novčano izraziti, jer su stradali originali dokumenata.

''Riječ je o tri prostorije. Ono što je stradalo jeste zbirka personalnih dosjea iz austrijskog perioda i period između dva rata. Zbirka otkupa i poklona, rariteta kojih zasigurno nema više nigdje. Tu je dio arhive Zemaljske vlade 1878. do 1902., dio Zajedničkog ministarstva finansija Austrije, kao i dio arhive Drinske banovine. Stradao je i dio neutvrđenih pojedinačnih vrijednosti iz Bečkog arhiva, dio mikrofilmova. Imamo preliminarne popise. Ali, detaljnu štetu je još nije moguće utvrditi, jer je prostor neosvijetljen'', govori Zahirović.

U dio kutija u podrumu Predsjedništva BiH se, podsjetimo, ulila voda, ali taj dio građe bi se, tvrdi Zahirović, mogao spasiti. UNESCO će po svemu sudeći osigurati komore uz pomoć kojih će građa biti isušena i tako spašena.

On kaže da je bilo nekih, najblaže rečeno, čudnih komentara u vezi sa stradanjem Arhiva BiH.

''Kad je u pitanju stradanje građe u Arhivu, mogu reći da je u depou stradalo 60 posto građe. A što se tiče cjelokupnog arhivskog fonda treba znati da je Arhiv smješten na četiri različite lokacije. Javnost ne zna, naši depoi se nalaze u pravosudnoj palati, zgradi Rektorata, u Vladi FBiH (bivša zgrada Centralnog komiteta BiH), na Marindvoru u zgradi Grčko-bosanskog prijateljstva, što je bivše Izvršno vijeće. Ukupan fundus iznosi 20.0000 dužnih metara ili 20 kilometara! Ne mogu da procijenim koliko je stradalo dokumenata. Ali oni koji su izjavljivali da je 99,9 posto građe spašeno, nisu upućeni i nisu u pravu. Trebaju doći i pogledati i vidjeti da je to ogromna kulturna šteta i da je to što se desilo sramno'', naglasio je on.

Zahirović je kazao da su proteklih dana brojni ponudili pomoć u obnovi Arhiva. Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) pokrenula je tako inicijativu za spašavanje dokumenata koji su oštećeni u požaru u Arhivu BiH.

''Pomoć i posjetu su najavili i iz UNESCO-a, Komisija za nacionalne spomenike BiH. Moja zahvalnost ide ljudima iz Historijskog arhiva i Historijskog muzeja iz Sarajeva koji su u fizičkim i stručnom smislu dali ogroman napor. Veliki posao su do sada uradili. Također, zahvaljujem svim arhivima u BiH, svim arhivima u regionu, u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, ali i Češkoj, te Ambasadi Austrije. Ponude za pomoć stižu svakodnevno'', zaključuje Zahirović.