Džombićeva (re)interpretacija

- Mirna šetnja ulicama Sarajeva, odnosno obilježavanje 20. godišnjice u  Dobrovoljačkoj ulici najavljeno je pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Mi ćemo preduzeti sve mjere u okviru Zakona o javnom okupljanju kako bi ovo obilježavanje prošlo na najbolji način. Za sada sve ide po planu, odnosno nema naznaka da će biti bilo kakvih problema, kazao je za Oslobođenje komesar MUP-a KS-a Vahid Ćosić.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić, prenosi Srna, podržao je odluku Vladinog Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova da se i ove godine, na dostojanstven način, obilježi stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, poručivši da je to dužnost i obaveza kako se zločin nikada ne bi ponovio. "To je prilika da odamo pomen i da se sjetimo žrtava zločina koji se dogodio 2. i 3. maja 1992. godine, kada su u mučkom napadu ubijena 42 pripadnika JNA, 70 je ranjeno, a više od 200 zarobljeno i mučeno u logorima u Sarajevu. Nesporno je da se tih tragičnih dana `92. godine dogodio zločin, kao što je nesporna i odgovornost rukovodstva tadašnje Republike BiH", rekao je Džombić.

Za Džombića, "nepobitne su činjenice da suzdružene jedinice Armije RBiH, preko Glavnog štaba TO RBiH, izvršile gnusne, mučke napade na vojnike koji su se mirno povlačili iz Sarajeva. "Kako se zločin nikada ne bi ponovio, naša je dužnost, ali i obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama, da svake godine na ovaj datum dostojanstveno, kako i dolikuje srpskom narodu, mirnom šetnjom sa upaljenim svijećama i cvijećem odamo počast stradalim", kaže Džombić, koji "zbog spriječenosti iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da prisustvuje ovom događaju", no porodicama stradalih je poručio da "Republika Srpska nikada neće odustati od traženja istine i pravde, ali i primjerene kazne za počinioce nesumnjivog ratnog zločina u Sarajevu".

Slučaj Dobrovoljačka, kao što je poznato, iz Haškog tribunala proslijeđen je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. U međuvremenu su po zahtjevu Tužilaštva Srbije uhapšeni prvo dr. Ejup Ganić, a potom i general Jovan Divjak. Sud u Londonu je odbacio zahtjev Srbije za ekstradicijom dr. Ganića, a potom je i sud u Beču oslobodio Divjaka.

- Spajanje 2. i 3. maja je nedopustivo, kao što je nedopustivo i to politiziranje cijelog slučaja i insistiranje na krivici generala Divjaka i nekadašnjeg člana Predsjedništva RBiH, dr. Ganića, kaže Alija Behmen, gradonačelnik Sarajeva. - Sud je taj koji treba utvrditi činjenice. No, ma šta ko od nas mislio o zloupotrebama ratnih događanja, na nama je da obezbijedimo da obilježavanje trećeg maja u Dobrovoljačkoj prođe mirno i dostojanstveno. Pozivam Sarajlije da u tome pomognu, uvažavajući bol najbližih za svojim poginulim.

Otmica Izetbegovića

Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj dogodio se u momentu razmjene: iz komande tadašnje Druge vojne oblasti povlačio se komandant Milorad Kukanjac, zajedno sa vojnicima, a JNA je iz Lukavice pustila visoku delegaciju RBiH, sa Alijom Izetbegovićem na čelu, tadašnjim predsjedavajućim Predsjedništva BiH. U delegaciji su bili i njegova kćerka Sabina i dr. Zlatko Lagumdžija. Svi su uhapšeni dan ranije, kada je i počeo opći napad na Sarajevo i kada su snage bivše JNA i vojska i policija pod komandom SDS-a i zatvorili obruč oko glavnog grada BiH. U kalendaru obilježavanja značajnih datuma, Armija BiH 2. maj tretira kao jedan od najvažnijih dana odbrane zemlje.