Podsjećamo, na prošloj sjednici Sabora 8. septembra evidentirana su tri kandidata za reisu-l-ulemu IZ-a u BiH. Najviše glasova dobio je tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović. Za njega su glasala 63 člana Sabora, za travničkog muftiju Nusreta Abdibegovića glasalo je 37 sabornika, a za muftiju sarajevskog Husejina Smajića 36.

Muftija Kavazović je još ranije dobio najviše nominacija za kandidata za reisa te je, kako tvrde članovi Rijaseta IZ-a s kojima smo razgovarali o ovoj temi, najozbiljniji kandidat za reisa.

Novi ustav 2013.

Na prošloj sjednici Sabora svi kandidati za reisa imali su priliku da sabornicima predstave svoj plan rada, a Oslobođenje uoči nove sjednice Sabora donosi kratki pregled njihovih programa.
Husein ef. Kavazović planira, ukoliko postane reis, da više pažnje posveti povratničkim džematima u mjestima odakle su Bošnjaci protjerani tokom agresije na BiH kako bi se osigurale pretpostavke za njihovo funkcionisanje. Osim toga, Kavazović smatra da je dobar materijalni položaj imama u svim džematima BiH glavni zadatak materijalno-finansijskog poslovanja IZ-a.

On se zalaže za izradu platforme za novi ustav IZ-a. Cjelokupan posao u vezi sa izradom novog ustava trebalo bi da bude završen do kraja 2013. kako bi na snagu stupio 2014.

Kavazović se zalaže i za veći angažman žena u IZ-u te će u tom smislu kreirati programe i pozivati ih da se uključe i aktivno sudjeluju u procesima u IZ-u.

Ono što je možda i najvažniji dio predloženog plana su socijalni programi. To podrazumijeva osnivanje fondova za pomoć siromašnim, zatim za pomoć imamima u penziji, pomoć povratnicima i fondu za stipendiranje. Sredstva za ove fondove osigurala bi se iz redovnih prihoda IZ-a (članarina, zekat, sadekatul-fitr), donacija i priloga.

Muftija Kavazović u svome programu donosi i novi pristup poboljšanju materijalnog položaja IZ-a, a to je investiranje. Naime, kako je pojasnio, u BiH nema islamskog osiguravajućeg društva. IZ bi mogao osigurati sredstva, uz saradnju sa domaćim i stranim investitorima, za pokretanje takvog osiguravajućeg društva. Uz to, Zajednica bi nastavila pratiti poslovne prilike i mogućnosti, te ulagati u kvalitetne halal-projekte.

Travnički muftija Nusret Abdibegović zalaže se za solidarnost kao koncept rada IZ-a, centralizaciju materijalnih dobara IZ-a, čime bi se postigla pravednija raspodjela dobara i zaštita ugroženih područja te očuvanje dostojanstva i digniteta imama. Nije tajna da postoje gradovi u BiH u kojima su vjerske aktivnosti svedene na minimum zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zbog toga Abdibegović predlaže osnivanje fonda solidarnosti za pomoć takvim gradovima. On naglašava da je krajnje vrijeme da se donese odluka o centralizaciji članarine u BiH. Kako je u programu istakao, njegov cilj je izgraditi zajednicu na principima samoodrživosti i neovisnosti te tako izbjeći eventualni uticaj politike na rad IZ-a.

Abdibegović se zalaže za reformu odgojno-obrazovnog sistema u IZ-u jer je potreban obrazovni sistem koji prati duh vremena i savremene tokove u društvu. Za početak, Abdibegović planira vjersko-prosvjetnu službu u IZ-u transformisati u muftijstvo za odgoj i obrazovanje.

On naglašava da je potrebna i reforma računovodstveno-finansijske službe kojoj su potrebni sposobni menadžeri. Transparentnost i finansijska disciplina moraju biti okosnica rada i treba se pripremati za uvođenje ISO standarda u radu svih institucija i ustanova.

Što se tiče odnosa sa državom, Abdibegović je mišljenja da se odnos ne treba temeljiti na ličnim odnosima predstavnika IZ-a ili bilo kojeg nivoa vlasti niti na odnosima prema određenoj političkoj opciji nego na institucionalnoj saradnji. U tom smislu treba raditi na potpisivanju ugovora između IZ-a i države kako bi se osigurala autonomija.

Ukloniti nelegalne crkve

Evropske integracije su, kaže on, izazov za IZ, ali i prilika da dodatno ojača poziciju u demokratskom društvu. Iskustvo IZ-a u upravljanju vjerskim pitanjima u sekularnom društvu moglo bi biti vrijedan doprinos EU, koja traga za adekvatnim modelom organizacije sve većeg broja muslimana u Uniji. U tom smislu, Sarajevo može biti administrativni i duhovni centar evropskih muslimana.

Muftija Husejin Smajić zalaže se za jačanje tradicionalnog položaja džemata, imama, džamija i ljudi koji u džamijama i džematima obavljaju poslove od općeg dobra. U okolnostima kada se muslimanima nude alternativni vjerski programi izvan IZ-a, što je često u suprotnosti sa tradicijom, misija IZ-a trebala bi biti čuvanje bosanske tradicije islama.

On, također, ističe da je potrebna izgradnja jedinstvenog finansijskog sistema IZ-a, odnosno uvođenje jedinstvenog sistema naplate članarine, a prvi korak je uspostavljanje sistema članskih karti.

Smajić u programu navodi kako će raditi na pomirenju unutar IZ-a u Sandžaku u Republici Srbiji i proces pomirenja i inicijative za pomirenje ne smiju biti u funkciji stvaranja novih razdora.
Prema Smajićevom planu, potrebno je uraditi kategorizaciju džemata i za svaku kategoriju džemata definirati stručni profil imama, hatiba i muallima. Od novosti koja planira uvesti tu su institut za islamska istraživanja te fakultet za imamet i islamske pedagoške i medicinske škole. Također, Rijaset će inicirati otvaranje dječijih vrtića pri IZ-u.

Što se tiče odnosa prema ostalim vjerskim zajednicama, on se mora zasnivati na međusobnom uvažavanju i poštivanju različitosti. IZ će se zvanično obratiti Pravoslavnoj crkvi da ukloni bespravno podignute crkve na privatnoj imovini muslimana, a od Katoličke crkve će tražiti uklanjanje bespravno postavljenih križeva unutar historijskih spomenika od općeg značaja za BiH.