Sadržaj se učitava...

VIJESTI > BIH

20.01.2014. | PIŠE: Redakcija

Salmir Kaplan o pokretu Džemat Nur: Glavu daj, tajnu ne daj!

Šta je Džemat Nur? Kolika je njihova moć u Turskoj? Kako djeluju u BiH? Na koje načine vrbuju svoje članstvo? Zašto predstavljaju opasnost za BiH? O ovome ekskluzivno za Dane govori Salmir Kaplan, ministar u Vladi Federacije, koji se sa tzv. nurdžijama sreo tokom svog studiranja u Sarajevu, a onda i za vrijeme postdiplomskog studija u Turskoj.



Foto: Damir ĆUMUROVIĆ/Arhiva Oslobođenja

"Džemat Nur je islamski vjerski pokret nastao u Turskoj početkom 20. stoljeća na temeljima učenja osnivača pokreta Saida Nursija. Pripadnici Džemata se deklariraju kao hanefijski mezheb i u svojim učenjima u smislu teologije ne odudaraju od standardnih tumačenja islama hanefijskog mezheba. Za vrijeme jednopartijske vladavine u Turskoj od 1923. do 1950. njihov osnivač Said Nursi držao se dalje od politike", kaže Kaplan i nastavlja:

"Uvođenjem višestranačja daju aktivnu podršku Demokratskoj stranci i premijeru Adnanu Menderesu i od tada su uvijek manje ili više svojim djelovanjem i lobiranjem prisutni u politici. U principu podržavaju stranke desnog centra - najbolju suradnju imali su s Turgutom Ozalom - a nikada ne podržavaju nacionalističke ili islamističke stranke. Otvoreno su dali doprinos u obaranju Nedžmetina Erbakana vojnim udarom 1997. Aktuelna vlast 1999. podiže optužnicu protiv vođe Džemata Fethullaha Gülena, a Džemat se stavlja pod posebnu prismotru od strane državnih službi. U takvoj situaciji oni su izlaz vidjeli u davanju podrške novoformiranoj AK partiji na izborima 2002. Dolaskom na vlast premijera Erdogana Džemat Nur ne samo da je dobio slobodu djelovanja nego je postao otvoreni politički partner vladajućoj strukturi, te doživljava najveću ekspanziju, a zahtjevi prema vlastima iz godine u godinu postaju sve veći i veći. Pretpostavlja se da danas broje tri-četiri miliona aktivnih članova u Turskoj."

Kaplan u intervjuu govori i o povezanosti Džemat Nura sa posljednjim dešavanjima u Turskoj.

"Iza svih dešavanja i političkih potresa u Turskoj stoji svojevrsni državni udar izveden od strane Džemata neposredno pred donošenje ustavnih promjena. Kao što sam rekao, od 2002. Džemat se toliko približio AK partiji i apetiti su narasli toliko da su ocijenili da je period prije ustavnih promjena - Erdogan je u posljednje vrijeme postao svjestan opasnosti koja vreba od Džemata i zbog toga je i pristupio izmjenama Ustava - idealna, a možda i posljednja prilika da se ostvari suštinski cilj – preuzimanje države."

Kada se prvi put susreo sa sljedbenicima pokreta, kako djeluju u BiH, školovanju u Turskoj, kako Džemat Nur vrbuje nove članove, na koji način uspijevaju pridobiti uspješne biznismene i zvaničnike, pričitajte u novom broju magazina Dani.