Sadržaj se učitava...

VIJESTI > INTERVJU

27.04.2012. | PIŠE: Darko OMERAGIĆ

Obračunaćemo se s kriminalom u Bosnalijeku

• Petog maja će biti održana Skupština Bosnalijeka u kojem je Vlada FBiH najveći pojedinačni vlasnik. Na Skupštini je predviđena smjena Nadzornog odbora koji nije želio smijeniti direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića. Kako je krenuo obračun sa kriminalom u Bosnalijeku?



Foto: Senad GUBELIĆ

- Sve je krenulo u ljeto prošle godine, kada se pripremala Skupština dioničara Bosnalijeka o završnom izvještaju. Tada se pojavila želja uprave Bosnalijeka da uradi zatvorenu emisiju dionica za nepoznatog kupca. Na taj način bi se vrijednost kapitala ne samo Vlade FBiH nego i svih drugih dioničara značajno umanjila jer nismo imali sredstava da idemo u dokapitalizaciju. Smatrali smo da je to atak na kapital.

Premijer Nermin Nikšić i ja smo imali sastanak sa gospodinom Arslanagićem jer smo smatrali da to nije korektan način upravljanja našim kapitalom, pogotovo što Arslanagić možda raspolaže sa nekoliko procenata. Od njega smo tražili da se ne ide u emitovanje emisije dionica, što nam je i obećao. Međutim, bili smo prevareni, pa je ta tačka stavljena na dnevni red i to se pokušalo dobiti. Dioničari su, ipak, zajedno nastupili i zaštitili svoj kapital time što nisu dali podršku toj odluci. Nama je to bio signal da se nešto događa u Bosnalijeku. Potom smo u izvještaju o finansijskom poslovanju uočili nepravilnosti.

Desetak razloga

• Šta ste konkretno vidjeli?

- Vidjeli smo značajno trošenje sredstava putem firme Brštanica i to nam je bio signal da izvadimo desetak elemenata koji su bili indicija da se sredstva dioničara, a time i Vlade FBiH, troše netransparentno i da to za direktnu posljedicu ima umanjenje vrijednosti kapitala. Došlo je do pada vrijednosti dionica na osam KM. Pozvali smo četiri člana Nadzornog odbora i razgovarali s njima, ukazali smo im na te indicije i činjenicu da nikada nijedna marka nije podijeljena dioničarima, a da se vidi velika rastrošnost i bogaćenje članova uprave. Od članova NO smo tražili razrješenje uprave, a sve s ciljem zaštite Bosnalijeka, kapitala dioničara i Vlade. Već nakon 24 sata, predsjednik NO Veljko Trivun je rekao da ne želi sazvati sjednicu NO, a na njegovoj strani je bio i Umid Šalaka, član NO i uposlenik Bosnalijeka, koji je, prema nekim indicijama, potpisivao ugovore za Bosnalijek potpuno neovlašteno. Vlada nije željela da bilo koji pojedinac bude iznad nje i zato je napravljena informacija od desetak kucanih stranica sa 15-ak indicija koje su ukazivale na nepravilnosti u poslovanju Bosnalijeka. Potom se u medijima pojavio niz tekstova koji su potkrepljivali gdje bi se mogla nalaziti sredstva Bosnalijeka koja nisu raspoređena dioničarima u posljednjih 15-ak godina. Odlučni smo da raščistimo sve nepravilnosti i to ne samo u Bosnalijeku. Nadamo se da ćemo u Finansijskoj policiji i tužilaštvima imati dovoljno zaposlenih da iznesu sve te procese. Oni će imati najveću produktivnost u naredne dvije-tri godine.

• U svemu Vas je podržala i javnost, a prema ovome što ste nam rekli i što se vidi golim okom, jasno je da ste potpuno u pravu. Hoćete li završiti započeto?

- Imamo i veliku podršku javnosti u postupcima koje smo pokrenuli. Nije to sad samo stvar Bosnalijeka, nego generalnog stanja u društvu. Danas se susrećemo sa radnicima koji rade za 300-400 KM, a s druge strane su ljudi koji imaju što požele u životu. Ne samo oni nego i njihova djeca i svi ostali. Mislim da je ovo sasvim prirodan proces nakon svega što se dogodilo u proteklih 15 godina i o bilo kakvom napretku u ovoj zemlji nema govora dok to ne riješimo. Nema nam opstanka ako sa tim stvarima ne raščistimo. Ako na Skupštini Bosnalijeka 5. maja bude potrebna većina (60 posto dioničara) i ako budemo imali zajednički stav dioničara da dobijemo minimum tri mjesta u NO, možemo sjednicu novog NO sazvati isti dan sa tačkom glasanje o povjerenju upravi. Ako ne bude kvoruma na toj Skupštini, onda ćemo je ponovo zakazati za 15 dana sa istim dnevnim redom na kojem će biti potrebno 30 posto dioničara.

• Arslanagić je, navodno, unajmio i detektivsku agenciju da Vas i premijera Nermina Nikšića prati. Šta možete reći o tome?

- Premijer Nikšić me je još u augustu prošle godine upoznao s tim. Ne znam da li je to istinito, ali znam da je u ovoj zemlji sve moguće. Premijer je tu informaciju dobio od određenih struktura, ne znam od koga, i rekao mi za nju. Ja u to stvarno nisam vjerovao. Nisam mogao vjerovati da živim u državi u kojoj neko može angažovati nekoga da prati i prisluškuje. Da je to u institucijama sistema, pa hajde, nekako bih i razumio da neko hoće nekoga na osnovu neke dojave da prati i provjerava, ali da neko može privatno reći: aha, sada ćemo mi tebe pratiti jer si nam stao na žulj, nisam vjerovao do samog kraja. Iritira to da se neki pojedinac može izdići iznad institucija sistema.

OPŠIRNIJE U IZDANJU DNEVNE NOVINE OSLOBOĐENJE

OSLOBOĐENJE možete čitati kao štampano izdanje ili u digitalnom obliku, direktno na web portalu.

PRETPLATITE SE