loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Intervjui
Hamdija Muratović: Upravljanje milionima iz hobija
još 25 min. čitanja
utorak
14. Novembar 2017.

Hamdija Muratović: Upravljanje milionima iz hobija

0:30
Predsjednik Udruženja stečajnih upravnika Federacije BiH govori o novom zakonu o stečaju FBiH
Hamdija Muratović: Upravljanje milionima iz hobija
Ovo je posao za popodne / Miren Aljić

Novi zakon neće važiti za već otvorene stečajeve, nego će se primjenjivati onaj čije je članove Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim

Način na koji je novim zakonom koncipirana prodaja imovine stečajnog dužnika dodatno će urušavati njenu vrijednost, smatra Muratović

Vlada FBiH je pripremila novi prijedlog zakona o stečaju u FBiH. Kakve on novine donosi u odnosu na raniji akt?

- Prvo, radi se o potpuno novom tekstu, a ne modifikaciji starog zakona. On donosi nekoliko pozitivnih novina, ali ima i stvari koje su se mogle drugačije organizovati. Recimo, ono što je jako bitno jeste da postoji nova glava koja predviđa mogućnost predstečajne nagodbe. Ona ima za cilj da se dugovanja stečajnog dužnika pokušaju riješiti nagodbom prije otvaranja stečaja.

Dvanaest plata

Sve to treba riješiti u roku od 150 dana i to je nesporno pozitivna stvar. Smisao ovog zakona je da skrati postupak, međutim, dužinu određuje nešto drugo - kasno kretanje u stečajni postupak, što je rezultiralo nagomilavanjem problema. Svi ti problemi se moraju rješavati u stečaju, odnosno kroz parnice, izvršenja, upravne postupke i sporove. Upravo su ti postupci određivali dužinu trajanja postupka, a ne način na koji je zakon bio koncipiran. Novi zakon je, međutim, podvukao i naglasio da je stečajni postupak hitan, ali da su hitni i svi postupci koji proizlaze iz toga. Ako se to bude primjenjivalo, trajanje će biti znatno smanjeno.

Je li novi zakon urađen u skladu sa odlukom Ustavnog suda FBiH od januara 2017, koja je član koji govori o višem isplatnom redu proglasila neustavnim?

- Ja ne mogu komentirati je li ili nije. Ako neko pokrene ustavnost zakona, vidjet ćemo je li on usklađen sa Ustavom. Odluka Suda se odnosila na član 33, koji je govorio o višem isplatnom redu, odnosno u kojem je određeno da je samo osam radničkih plata prioritetno, dok je član 40. govorio o troškovima stečajne mase. Ja mislim da novi zakon nije ispoštovao tu odluku, ali vidjet ćemo.

Koliko plata će radnici dobijati po novom zakonu i kakva su iskustva EU o ovome?

- Sad je u višem isplatnom 12 zadnjih plata, to je u članu 92. Što se tiče Evropske unije, ili evo Hrvatske koja je njen dio, u višem isplatnom redu su sve plate u cjelini. Ne 12, ne 8, nego sve plate radnika. I to je Evropska unija.

image
Muratović: Radi se o potpuno novom tekstu, a ne modifikaciji starog zakona

Vjerovatno je predlagač mislio da neće više biti nagomilanih dugovanja i da će se stečajevi pokretati na vrijeme, zbog čega je i stavljeno 12 plata. S druge strane, ovo je i skladu sa Zakonom o radu, koji kaže da su sva potraživanja starija od 12 mjeseci zastarjela.

Kaznene odredbe su sad oštrije, pogotovo za direktore stečajnih dužnika koji ne prijave stečaj na vrijeme, ali kazne su postojale i ranije. Gdje je garancija da se ponovo neće desiti kašnjenja?

- Direktor koji na vrijeme ne prijavi stečaj, a stvoreni su uslovi za to zbog nelikvidnosti, nesolventnosti i tako dalje, sad će odgovarati novčano i to kaznom od 10 do 20 hiljada KM. To bi trebalo natjerati direktore da reaguju brzo. Ali, ne znam ja šta može biti garancija. I u starom zakonu je bila ista kazna, čak i obaveza za obeštećenje povjerilaca, ali ja nikoga ne znam da je odgovarao za to, a kamoli da je obeštetio povjerioca. Jedina garancija je zakon, kojeg treba primjenjivati dosljedno.

Vi ste tražili i izmjene u načinu tretiranja stečajnih upravnika, odnosno tražili ste da se profesionalizira Vaš rad, ali ste odbijeni. Zašto?

- Ovi rokovi su natovarili veliku obavezu i sudu, ali i njegovom izvršiocu - stečajnom upravniku. Pazite, stečajni sudac upravlja stečajnim postupkom u ime suda, a stečajni upravnik je operativno lice, koje u našem sistemu faktički obavlja povremene poslove. Njegov rad nije profesionaliziran.

Skrivanje tragova

U Evropi i okruženju mi smo jedini koji nemaju profesionalizirano stečajno upraviteljstvo. Uprkos novom zakonu, koji je to mogao tretirati ili koji je mogao biti osnova za pripremu zakona o stečajnom upraviteljstvu, kod nas je stečajni upravnik ostao u istom statusu kao i ranije. To je posao popodne, posao usput, honorarno. To se tretira kao hobi, a upravljaju imovinom vrijednom milione maraka. To je apsurd.

Kad se govori o stečajevima, uvijek postoji neka negativna konotacija. Zbog čega je to tako?

- Stvorena je pogrešna percepcija o stečajnim postupcima, ali ne na osnovu fakata, nego na osnovu percepcije pojedinaca. Posljednja istraživanja su pokazala da je BiH po mnogo čemu u velikom zaostatku. Kad je riječ o brzini i jednostavnosti osnivanja preduzeća, naša zemlja je na 175. mjestu u svijetu, kada se govori o priključenju na električnu mrežu, BiH je na 122. mjestu. Međutim, kada se govori o stečajnim postupcima, BiH je na 40. mjestu. Znači da smo u stečajevima bolji nego u mnogo čemu.

Pa, otkud onda takva slika u javnosti?

- Ona je stvorena od onih koji su doveli firme do stečaja. To su moćnici koji su vodili firme, često vezani na različite načine sa drugim moćnicima na sceni. Onda su oni, kad su upropastili firme, ostali u vlasti, u javnim institucijama i na funkcijama, čak i u parlamentu i sad prave odstupnicu. Prave mračniju sliku kako bi sakrili svoje tragove. Međutim, ovi podaci govore da je stečaj jako dobro organizovan.