loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kolumne
Crno na bijelo, nazadujemo
još 25 min. čitanja
četvrtak
7. Decembar 2017.

Crno na bijelo, nazadujemo

0:30
Naša zemlja je po lakoći poslovanja, odnosno lakoći pokretanja i vođenja vlastitog biznisa, od 190 zemalja rangirana na 86. mjesto. Prošle godine bili smo na 79. mjestu
Crno na bijelo, nazadujemo
Ajka Baručić

Ovogodišnji Izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja pokazao je razočaravajuće, ali očekivane podatke za Bosnu i Hercegovinu. “Crno na bijelo”, naša zemlja je po lakoći poslovanja, odnosno lakoći pokretanja i vođenja vlastitog biznisa, od 190 zemalja rangirana na 86. mjesto. Tu je došla koračajući nazad sa 79. mjesta, koje je zauzimala prošle godine. Niti napredak, niti status quo, već nazadak za čak 7 mjesta.

Šta ovi brojevi znače u životu običnog čovjeka? Znače da ako ima nekakvu ideju i smisao za biznis, ljubav ili strast prema nekom poslu koji bi mogao sam da vodi i na njemu zarađuje, ili čak i da se natjera da se sam bavi nečim da bi mogao platiti mjesečne račune i ratu kredita za stan, ustvari to teško može da napravi. Nije lako. Naprotiv, vrlo je teško.

Teško je registrovati biznis, puno je to koraka. Čak 12. Niko ih ne smanjuje, barem za pokoji. Puno koraka onda i dugo traje. Bosanac i Hercegovac će dati 65 dana života unepovrat da bi imao svoj biznis koji nije u crnoj zoni. Novozelanđanin samo pola dana života i postaje privrednik. Ako treba nešto da sagradi, procedura dobijanja građevinske dozvole će ga koštati 17,5% vrijednosti izgrađenog objekta, dok je u OECD zemljama visokog dohotka to 1,6%. Dosta manje. 46 dana strpljenja više u odnosu na OECD zemlje je bh. preduzetniku potrebno da za izgrađeni objekat dobije električnu energiju. Da registruje imovinu, proći će kroz 7 koraka za 24 dana, a u nekoliko zemalja sve to može u jednom koraku za jedan dan, bez ikakvih troškova.

Kada sve to nekako uspije, počinju obaveze prema državi. 33 puta godišnje će plaćati porez, među kojima je i 5 plaćanja naknade za šume, čime god se njegov biznis bavio i štetio ili ne štetio šumama. Do desetog u mjesecu će platiti i porez na dodanu vrijednost. Ako je izdao račun kupcu, pa čak i kada ga odmah ne naplati, do desetog mora državi da plati. BiH je najstrožija u Europi po pitanju roka.

U europskim zemljama je rok za plaćanje PDV-a duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji. Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je time i rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 10. dana u mjesecu za prethodni kvartal u Njemačkoj, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.

Bh. privrednici žele promjene. Da rok pomjere barem do zadnjeg dana u mjesecu. Da dobiju još malo vremena. Pokušavaju već skoro dvije godine vrlo hrabro i aktivno. Međutim, zakoni u našoj zemlji koji idu “naruku” privrednicima i običnom čovjeku, sporo se mijenjaju. Za privrednike nema hitnih sjednica i skraćenih procedura.

(Autorica je iz Instituta za razvoj mladih KULT)