loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kolumne
Politika diktira cijenu plina
još 25 min. čitanja
utorak
13. Februar 2018.

Politika diktira cijenu plina

0:30
Prve procjene govore da bi, nakon primjene novih tarifa, plin kojim se potrošači u FBiH snabdijevaju preko BH Gasa poskupio za 30 odsto, a od naredne godine čak i za 50 odsto
Politika diktira cijenu plina
Ernad Metaj

Novi sukob Federacije i Republike Srpske oko cijene transporta plina uvod je u još jednu krizu iz koje bi korist trebala izvući grupica ljudi bliskih vlastima s obje strane Drine, dok bi po pravilu najveću cijenu platili građani. Za ostvarenje cilja prijeti se prestankom isporuke plina BH Gasu, što bi najviše pogodilo građane i privredu FBiH gdje se plin najviše i troši, ali su ventili u Republici Srpskoj.

“Gospoda u Federaciji prave problem, namjerno prave problem, stvaraju problem svojim građanima, rizikuju da njihovi građani imaju problema zato što neće da poštuju zakonodavstvo RS-a i da poštuju naša preduzeća iz gasnog sektora koja takođe u skladu sa zakonima RS-a poštuju i koja su prinuđena na ovakav način da postupaju i oni nemaju drugog izbora”, kaže Petar Đokić, ministar energije, rudarstva i industrije RS-a. U cijeloj priči apsurdno je da su u Republici Srpskoj spremni čak i žrtvovati vlastite građane i privrednike u Istočnom Sarajevu koji bi zavrtanjem ventila također ostali bez plina.

Ukoliko BH Gas bude primoran pristati na jednostrano povećanje cijena transporta plina kroz Srbiju i Republiku Srpsku, njegova cijena će značajno rasti. Prve procjene govore da bi nakon primjene novih tarifa plin kojim se potrošači u FBiH snabdijevaju preko BH Gasa poskupio za 30 odsto, a od naredne godine čak i za 50 odsto. Korištenje plina po tim cijenama bilo bi nerentabilno, a postoje indicije da je upravo to i osnovni cilj kako bi se u budućnosti na tržište Federacije BiH plasirao plin iz novog postrojenja kod Zvornika za koje se tokom gradnje tvrdilo da će snabdijevati potrošače u RS-u. Riječ je o, kako su investitori najavili, novoj vrsti energije koja do sada nije bila prisutna na tržištu u BiH. Postrojenje u Zvorniku Gaspromova je investicija vrijedna oko 140 miliona maraka u kojem će se proizvoditi tzv. ukapljeni plin. Osnovna razlika između ovog i običnog prirodnog plina je što se ukapljeni može transportovati bez plinovoda, brodovima i vozilima namijenjenim za tu svrhu. Postoje indicije da iza cijele investicije stoje i predstavnici najužeg državnog vrha Srbije i vlasti u RS-u koji su i inicirali koordinirano poskupljenje transporta plina BH Gasu. Poskupljenjem na način kako to predlažu firme iz RS-a došlo bi se u apsurdnu situaciju u kojoj je plin transportovan kamionima jeftiniji od onog iz plinovoda, a Federacija BiH trenutno nema alternativu za plin koji se doprema iz Srbije. Za to nije krivac BH Gas na koji iz Vlade FBiH pokušavaju prebaciti odgovornost. Najlakše je reći, kako je to učinio ministar industrije i energetike u FBiH Nermin Džindić, da se BH Gasu daje nalog da ispuni svoje obaveze, a da prethodno nisu urađene analize šta to znači u praksi. Nesposobnost da se uhvate ukoštac sa strateškim problemima kao što je osiguranje alternativnih kanala za nabavku plina vlast bi da prikrije smjenom rukovodstva BH Gasa. Pri tome u Vladi zaboravljaju da predviđeno poskupljenje može ustvari značiti i propast BH Gasa, ali i dijela privrede koja je u plinu vidjela jeftini energent.

Nije BH Gas kriv što su koalicioni partneri u Vladi FBiH stopirali gradnju gasovoda iz Hrvatske prema Pločama koja je zaustavljena kod Travnika. Ovih dana se intenzivno radi na reaktiviranju ovog projekta, s tim da u najboljem slučaju ne može biti završen u narednih pet-šest godina. Dovoljno dugo da se na prodaji plina iz Zvornika u Federaciju BiH dobro zaradi. Ono što se u javnosti često zanemaruje je i mogućnost da je postrojenje u Zvorniku ruski odgovor na gradnju LNG terminala na sjeveru Hrvatske koji će služiti za dopremanje američkog plina brodovima do Evrope.

Problemom vezanim za tarife i obustavu gasa trenutno se bave entitetski organi izvršne vlasti, tačnije federalni ministar energetike Nermin Džindić i ministar energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić. Poseban problem predstavlja i nedostatak zakona na državnom nivou s obzirom na to da je Ustavom BiH, odnosno njegovim članom 3, jasno definisano kako je transport gasa nadležnost institucija BiH. Donošenju zakona na državnom nivou protive se predstavnici RS-a koji kažu da je riječ o prenosu nadležnosti. Ono o čemu se šuti je da BiH jedina u Evropi ima više regulatora za transport i snabdijevanje plinom. Uz ovo entiteti se godinama ne mogu dogovoriti ni ko će vratiti oko 100 miliona duga Rusiji za plin utrošen u ratu. Zato nikoga ne bi trebalo začuditi da građani i privreda ostanu bez plina jer oni odavno nisu briga političkih elita koje u svemu traže način za ostvarenje vlastite koristi.