loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kolumne
Preskočene stepenice
još 25 min. čitanja
srijeda
12. Juli 2017.

Preskočene stepenice

0:30
Nedavno su mediji iz RS-a objavili informaciju da je 12 kompanija sa tržišta kapitala u ovom entitetu ove godine podijelilo 84 miliona KM dobiti svojim dioničarima
Preskočene stepenice
Eldar Dizdarević

Na bosanskohercegovačkim tržištima kapitala ništa novo. U prvih šest mjeseci ove godine na dvije ovdašnje berze - Banjalučkoj berzi (BLSE) te na Sarajevskoj berzi (SASE) - ukupni promet je manji nego u istom periodu lani, što ujedno veoma jasno ukazuje na generalno loše stanje na tržištu kapitala. Prema podacima BLSE, ukupni polugodišnji promet 2017. godine na ovoj berzi iznosio je 273 miliona KM, što je prilično manje u odnosu na promet u istom periodu lani koji je iznosio 344 miliona KM. Iako SASE još nije objavila polugodišnji izvještaj, na osnovu mjesečnih biltena može se zaključiti da je isti trend zabilježen i na većoj bh. berzi. Naime, ukupni polugodišnji promet na SASE u 2017. godini iznosio je 269 miliona KM, naspram 332 miliona KM u istom periodu lani.

Teška situacija na BLSE i SASE traje još od velike svjetske finansijske krize iz 2008, a ove dvije berze danas na životu bukvalno održavaju zaduženja entitetskih vlada na tržištu kapitala posredstvom trezorskih zapisa i obveznica. Struktura ukupnog polugodišnjeg prometa na BLSE je veoma ilustrativna u tom smislu. Od 273 miliona KM ukupnog prometa, čak se 158 miliona KM odnosi na trgovanje obveznicama, zatim 81 milion KM na trgovanje trezorskim zapisima, a samo 31 milion KM na trgovanje dionicama kompanija, odnosno jedva 1,5 miliona KM na trgovanje dionicama fondova! Pri tome je, naglasimo još i to, tržišna kapitalizacija vrijednosnih papira redovnih emitenata, dakle dionica kompanija na BLSE, trenutno obračunata na 2,68 milijardi KM! Situacija na SASE je najvjerovatnije ista. Ili bar približna.

U toj i takvoj prilično depresivnoj situaciji ipak se nešto dešava što je vrijedno pomena. Naime, nedavno su mediji iz RS-a objavili informaciju da je 12 kompanija sa tržišta kapitala u manjem bh. entitetu ove godine podijelilo 84 miliona KM dobiti svojim dioničarima, što u odnosu na period od prije recimo tri godine predstavlja, kako su to mediji opisali, značajan porast isplate dividende. To je u osnovi i tačno, no za taj porast isplate dividende ovoga puta nije krivac biznis i poslovanje kompanija nego politika - i to ona fiskalna.

Naime, u Republici Srpskoj je 2011. uvedeno oporezivanje dividende, pri čemu je stopa poreza iznosila 10 posto za sve isplate fizičkim licima, to jest dioničarima. I šta se desilo? Ništa spektakularno. Osim što su tamošnja dionička društva (očekivano) znatno smanjila isplatu dividende, ali su, paralelno s tim, računovodstveno smanjila i prikazivanje ostvarene dobiti. U budžet RS-a po tom osnovu vremenom nije pristigao nikakav značajniji priliv pa se taj porez nakon dugogodišnje borbe na kraju ipak ukinuo početkom 2016. Jedno od objašnjenja je bilo da se ni u većem bh. entitetu, dakle u Federaciji BiH, ne oporezuje dividenda, kao ni u nekim zemljama u regionu, tako da je taj namet zapravo samo gušio tržište kapitala RS-a.

Čim je oporezivanje dividende u RS-u ukinuto, tamošnja dionička društva su ponovo “poletjela” isplaćivati dividendu pa su tako ove godine dioničarima isplaćena 84 miliona KM dobiti, plus 11,2 miliona KM isplaćene dividende u dionicama (Nova banka). Lani je pak isplaćeno 131,6 miliona KM dividende. Međutim, u RS-u se ovih dana opet pominje povrat poreza na dividendu, jer je sada i Vlada FBiH utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru nova zakonska rješenja koja bi u veći bh. entitet uvela oporezivanje dividende. Da li je to dobra stvar ili ne, procijenite ipak sami. S jedne strane, dakle, imamo ovo iskustvo iz RS-a koje pokazuje da s novim nametima dionička društva jednostavno prestanu isplaćivati dividendu i dioničare “obeštete” na neki drugi način, čime se ustvari izgubi očekivani pozitivni efekt za budžet. Međutim, s druge strane, imamo i taj, da tako kažemo, socijalni karakter koji ukazuje na ogroman i socijalni i moralni jaz u ovdašnjem društvu gdje se školske knjige i lijekovi oporezuju sa 17 posto PDV-a, ali ne i podjela dobiti dioničkih društava dioničarima.

No, vratimo se sada ponovo ovdašnjim tržištima kapitala. Berzanski indeksi, sudeći bar prema službenom izvještaju BLSE, u prvom polugodištu su u porastu. ERS je porastao 3,7 posto, FIRS 8,9 posto, a ORS 12,6 posto. Samo je BIRS u minusu i to 2 posto. Međutim, postavlja se pitanje da li to zapravo nešto uopće vrijedi u situaciji kada trgovanje dionicama čini jedva 11 posto ukupnog prometa! Da to nešto znači, onda bi i kupci entitetskih trezorskih zapisa i obveznica - a to su uglavnom komercijalne banke - ulagali svoj novac u dionice redovnih emitenata, zar ne? No, banke se mudro drže pametne politike bolje vrabac u ruci, nego golub na grani, pa svoj novac ipak ulažu u možda manje profitabilne, ali daleko sigurnije vrijednosne papire. Zbog toga je, na izvjestan način, gotovo bespredmetno pominjati i kretanje berzanskih indeksa na ovdašnjim tržištima kapitala jer oni zapravo i ne pokazuju realno ništa. Ustvari, da budemo precizniji, pokazuju, ali to velikim i ozbiljnim investitorima ne znači apsolutno ništa.

No, tek reda radi, pomenimo i berzanske indekse na SASE. BIFX je na kraju prvog polugodišta (30. 6. 2017.) iznosio 957,39 indeksnih poena. Vrijednost SASX-10 je iznosila 613,96 indeksnih poena, a vrijednost SASX-30 978,73 indeksna poena. Početna, bazna vrijednost sva tri pomenuta indeksa iznosila je 1.000 poena na dan kada su uspostavljeni (BIFX 28. 5. 2002. godine, SASX-10 31. 12. 2004. godine, a SASX-30 31. 3. 2009.), što pojednostavljeno znači da su svi investitori koji su recimo na dan uspostavljanja indeksa uložili svoj novac u dionice koje ulaze u sastav obračuna indeksa - izgubili prilično dobar dio vrijednosti svog uloga. I to naravno odbija investitore od ovih tržišta, jer je, recimo još i to, SASX-10, koji je, dakle, najviše pao, ustvari benchmark indeks Sarajevske berze koji prati kretanje cijena prvih 10 kompanija na tržištu (izuzimajući investicijske fondove) mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i frekvenciji trgovanja, kako to veoma slikovito piše na internet-stranici SASE. Riječ je, dakle, o elitnom berzanskom indeksu.

Na kraju zaključimo. Bh. tržišta kapitala već godinama tavore na dnu, a na životu ih održavaju još jedino konstantna zaduženja entitetskih vlada posredstvom trezorskih zapisa i obveznica. Ovdašnja tržišta kapitala pamte i bolja vremena, naročito prije razarajuće svjetske finansijske krize iz 2007. godine. Nažalost, prije krize brojni ovdašnji mali ulagači izgubili su za njih velike količine novca na ovdašnjim berzama, prvenstveno zahvaljujući vještim i brzim inostranim fond menadžerima koji su neznanje i neiskustvo ovdašnjih malih investitora iskoristili da jeftino kupe i skupo preprodaju većinu dionica ovdašnjih kompanija lokalnim ljudima. No, ključni problem ovdašnjih tržišta kapitala i berzi su ustvari preskočene brojne stepenice u ekonomskom razvoju ove zemlje. Nakon završetka rata BiH je iz socijalističkog samoupravljanja uskočila direktno u izvorni, nepatvoreni oblik neoliberalnog kapitalizma, pri čemu je preskočila nekoliko veoma važnih razvojnih faza novog ekonomskog sistema. Naprimjer, razvijeni su najmoderniji i najsavremeniji instrumenti tržišta kapitala, poput recimo berzi i informaciono naprednih platformi za trgovanje, pri čemu kompanije čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištu nisu ni izbliza imale taj trend razvoja. I šta onda na kraju dobijete kada recimo imate tehnološki najnapredniju IT platformu za trgovanje vrijednosnim papirima, s jedne strane, te dionice naprimjer neke poljoprivredne kompanije u kojoj se krave još uvijek ručno muzu, s druge strane? Dobijemo upravo ovo što danas gledamo na bh. berzama.

Tagovi