loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kolumne
Rekordni profiti banaka u 2017.
još 25 min. čitanja
srijeda
13. Septembar 2017.

Rekordni profiti banaka u 2017.

0:30
Ukupni rezultat bankarskog sektora na kraju polugodišnjeg perioda trebao bi biti oko 223 miliona KM, što je najvjerovatnije najbolji finansijski rezultat od 1997.
Rekordni profiti banaka u 2017.
Eldar Dizdarević

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini na kraju prvog polugodišta opet su ostvarile rekordne poslovne rezultate. Banke u Federaciji BiH uknjižile su, prema podacima Agencije za bankarstvo, rekordnu dobit - čak 151,8 miliona KM - pri čemu je 14 od ukupno 15 banaka poslovalo pozitivno. I u manjem bh. entitetu banke su poslovale odlično, pri čemu je, sudeći bar prema nerevidiranim finansijskim izvještajima banaka, samo jedna od njih poslovala s gubitkom, dok su ostale ostvarile oko 65 miliona KM neto dobiti (ovaj rezultat banaka u RS-u treba uzeti u obzir s rezervom budući da Agencija za bankarstvo RS-a još nije objavila zvaničnu informaciju o stanju u bankarskom sistemu, tako da je u ovom slučaju riječ o našem zbroju ukupne dobiti banaka na osnovu nerevidiranih finansijskih izvještaja, op. a.).

Ono što u ovom slučaju vrijedi posebno istaći je oporavak Addiko banaka (bivše Hypo Alpe Adria banke) u Sarajevu i Banjoj Luci, koje su nakon dugogodišnjeg negativnog poslovanja opet “uplovile” u pozitivne vode. Tako je, recimo, sarajevska Addiko banka prvo polugodište završila sa 3,3 miliona KM dobiti, a banjalučka sa čak 9,9 miliona KM profita, što je velika promjena u odnosu na, recimo, isti period lani koji su obje banke završile s gubicima.

Najprofitabilnija banka u BiH je Raiffeisen Bank BiH Sarajevo sa 52,4 miliona KM neto dobiti, a slijede je UniCredit banka Mostar sa 48,1 milion KM dobiti, zatim NLB banka Banja Luka sa 29,6 miliona KM, Intesa Sanpaolo banka Sarajevo sa 13,6 miliona KM, UniCredit banka Banja Luka sa 12,3 miliona KM dobiti, NLB banka Sarajevo sa 10,1 milion KM, već pomenuta Addiko banka Banja Luka sa 9,9 miliona KM, potom Sparkasse Bank Sarajevo sa 7,7 miliona KM, Union banka Sarajevo u većinskom državnom vlasništvu sa čak 6,6 miliona KM, BBI banka Sarajevo sa 4,1 milion KM, Sberbank Sarajevo sa 4 miliona KM polugodišnje neto dobiti i tako dalje.

I ostale su banke dobro poslovale, a od dobrih rezultata treba svakako istaći 2,6 miliona KM neto dobiti male MF banke Banja Luka. S druge strane, banke koje su prvo polugodište završile s minusom su ProCredit Bank Sarajevo (-2,1 milion KM) te Pavlović International Bank Bijeljina (-605 hiljada KM), ali je za vjerovati da će se i te banke do kraja godine svakako oporaviti.

Iako je još teško govoriti o ukupnom rezultatu bankarskog sektora u BiH, s obzirom na činjenicu da Agencija za bankarstvo RS-a još nije objavila zvaničnu informaciju, već se sada na osnovu nerevidiranih finansijskih izvještaja može zaključiti da je prva polovina 2017. za komercijalne banke u našoj zemlji rekordna. Ukupni rezultat polugodišnjeg perioda trebao bi biti oko 223 miliona KM, što je najvjerovatnije najbolji finansijski rezultat od 1997. godine.

Što se tiče tržišnih udjela banaka, situacija u tom segmentu je očekivana. Naravno, i u ovom slučaju možemo govoriti samo na osnovu naših procjena, s obzirom na nedostatak zvaničnih podataka iz RS-a te na osnovu različitih poređenja (naprimjer, poslovna aktiva kod banaka u FBiH naspram ukupne aktive kod banaka u RS-u). No, bez obzira na to, prilično vjerodostojan uvid u stanju na terenu se ipak može dobiti.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna aktiva bankarskog sektora na nivou države je krajem šestog mjeseca 2017. godine iznosila 26,8 milijardi KM. Podsjetimo se također da se tržišni udjeli banaka obračunavaju kao udio aktive pojedine banke u aktivi cjelokupnog sektora, kao i da su aktiva (engleski asset) sva sredstva koja neki privredni subjekt posjeduje u određenom trenutku, a koja stvaraju tom subjektu prihode. Na osnovu toga možemo lako zaključiti da je tržišni lider u BiH UniCredit banka Mostar, sa aktivom vrijednom 4,8 milijardi KM te sa pojedinačnim tržišnim udjelom od 17,9 posto. No, to nije sve. Ako pomenutom iznosu aktive mostarske banke pridodamo još i aktivu banjalučke sestre, dakle UniCredit banke Banja Luka, dobit ćemo tržišni udjel od 22,7 posto ove bankarske grupacije.

Slijedi Raiffeisen banka Sarajevo sa aktivom vrijednom 4 milijarde KM te sa tržišnim udjelom od 14,9 posto na nivou bankarskog sektora države. Potom NLB grupa (zbirni rezultati banaka u Sarajevu i Banjoj Luci) sa aktivom vrijednom dvije milijarde KM i tržišnim udjelom od 7,5 posto, baš koliko imaju i dvije Sberbanke u BiH, a nakon toga Intesa Sanpaolo banka Sarajevo sa tržišnim udjelom od 6,3 posto te Nova banka Banja Luka sa 6,5 posto udjela u tržištu. Addiko banke kao grupa imaju otprilike oko 5,9 posto tržišta, Sparkasse 4,4 posto i tako dalje.

Profitabilnost komercijalnih banaka u BiH je također na zavidnom nivou, jer su svi pokazatelji profitabilnosti (dobit na prosječnu aktivu, prihodi od kamata u odnosu na aktivu, odnos ukupnih rashoda u odnosu na aktivu i tako dalje) na istim nivoima kao i lani ili u većini slučajeva čak i bolji. Banke su također dobro kapitalizirane, jer stopa adekvatnosti kapitala (u ovom slučaju govorimo o bankama u FBiH) iznosi 15,7 posto, što je znatno iznad zakonom propisanog minimuma od 12 posto. Zbog toga u Agenciji i kažu da je ukupni sistem zadovoljavajuće kapitaliziran, što predstavlja jaku osnovu i temelj za očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Vjerujemo da situacija sa bankama u RS-u nije znatno drugačija.

U strukturi izvora finansiranja banaka depoziti su najznačajniji izvor (77,1 posto u FBiH), dok su kreditne obaveze banaka neznatne u ukupnom izvoru finansiranja (4,4 posto u FBiH). Šta nam to kazuje? Od velike finansijske krize iz 2008. godine komercijalne banke u BiH su se okrenule domaćim izvorima finansiranja (depozitima) te su znatno smanjile zaduživanje u inostranstvu kod banaka-majki i na tržištima kapitala. U posljednjih devet godina bh. banke su izmirile svoje prethodne obaveze, što se naravno odrazilo i na učešće ovih izvora u finansiranju banaka. Banke u BiH se danas uglavnom finansiraju iz domaćih izvora, što je odličan pokazatelj svima onim koji tvrde da na lokalnom tržištu nema potencijala ni kapitala. Evo, banke su pokazale da to jednostavno nije tako.

Dakle, banke u BiH posluju dobro i ostvaruju rekordne poslovne rezultate, uprkos prilično jadnoj cjelokupnoj makroekonomskoj slici u BiH. Ovakvi rekordni poslovni rezultati banaka u BiH mogu, naravno, izazvati razne animozitete u svim slojevima poslovnog i uopšte društvenog života u BiH. Međutim, generalno gledano, za sve u BiH jako je dobra stvar što su banke profitabilne, jer, na kraju, banke su ipak poslovni subjekti, a ne humanitarne organizacije, zar ne? Svi u zemlji, od građana do kompanija, imaju itekako koristi od banaka, jer su - recimo na kraju još i to - kamatne stope u BiH još relativno prihvatljive, posebno u odnosu na zemlje u okruženju i generalno otužnu makroekonomsku sliku u BiH.