loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Teme
Djeca koju državni aparat ne prepoznaje
još 25 min. čitanja
utorak
14. Novembar 2017.

Djeca koju državni aparat ne prepoznaje

0:30
Niko u Federaciji nema podatke o djeci dobi između šest i 15 godina koja ne idu u osnovnu školu i koja ni preko roditelja nisu zdravstveno osigurana
Djeca koju državni aparat ne prepoznaje
Velikom broju djece je uskraćeno školovanje, ali i osiguranje

U Parlamentu je došlo do politikantstva umjesto fokusiranja na pravi problem djece, smatra Srna

Svi političari bi trebali u ovakvim slučajevima gledati to što je zakon vezan za djecu, a ne to da li ga popravlja pozicija ili opozicija, kaže Dunović

Na problem zdravstveno neosigurane djece u Federaciji BiH, koja su u dobi između sedam i 15 godina, već neko vrijeme se ukazuje, ali bezuspješno. Ukazivali su na to iz Udruženja Zemlja djece u BiH iz Tuzle, ukazivala je i federalna zastupnica Alma Kratina (DF), koja je svojevremeno predložila izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi se ta diskriminacija ukinula, a krajem oktobra ove godine potpredsjednik FBiH Milan Dunović zatražio je od Ustavnog suda FBiH ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju uz privremenu mjeru.

Bezuslovno pravo

Sadašnji zakon propisuje da su osigurana “djeca od rođenja, kao i djeca za vrijeme redovitog školovanja u osnovnim i srednjim školama, odnosno studiranja na višim i visokim školama te sveučilištima, koja su državljani BiH s prebivalištem na teritoriju FBiH, a nisu zdravstveno osigurana kao članovi obitelji osiguranika, ali najdulje do navršene 26. godine”.

U FBiH, nažalost, postoje djeca dobi između sedam do 15 godina koja nemaju redovno osnovno školovanje i koja nemaju zdravstveno osiguranje preko roditelja.

Statističkih podataka o koliko se takve djece radi, naravno, nema, a Sahiba Srna, pomoćnica direktora Udruženja Zemlja djece u BiH, kaže da su njihove procjene da na području Tuzlanskog kantona ima između 120 i 150 takve djece: “Radi se, uglavnom, o djeci koja su ili hronično i teško bolesna, pa iz tog razloga ne mogu da pohađaju redovnu školu, ili su u pitanju djeca koja su teško zanemarena od svojih roditelja i staratelja i u situaciji stalne eksploatacije i zloupotrebe, u situacijama prosjačenja ili skitnje, zloupotreba na ulici, pa zato ne pohađaju redovno ili nikako osnovnu školu. Naše udruženje radi s takvim krajnje marginalizovanim kategorijama djece, pa otud i ova naša procjena. Jedina zvanična statistika do koje smo došli je iz Centra za socijalni rad Tuzla, gdje se radilo o isključenju 43 djece nakon zakonskih izmjena na kantonalnom nivou, a radi usaglašavanja se federalnim zakonom. Tim izmjenama su ta djeca isključena iz prava na zdravstveno osiguranje putem sistema socijalne zaštite. To 43 djece je prije bilo osigurano putem Centra za socijalni rad, ali je bilo puno djece koja tada nisu znala ni za tu mogućnost. Ukoliko bi se izmijenio federalni zakon, i ako bi se uskladio sa međunarodnim propisima, sva djeca u FBiH bi bila bezuslovno obuhvaćena zdravstvenim osiguranjem neovisno do statusa osiguranja roditelja, pohađaju li osnovnu školu ili ne, a što propisuje i Konvencija UN-a o pravima djeteta”.

image
Parlament FBiH nije imao sluha za probleme mališana / Senad Gubelić

Dunović kaže da djeca od rođenja do osnovne škole imaju zdravstveno osiguranje, te da problem nisu ni djeca starija od 15 godina, jer i ako ne pohađaju srednju školu, imaju pravo da se prijave na biro za zapošljavanje i na taj način ostvare zdravstveno osiguranje: “Problem je za djecu od šeste, sedme do 15. godine, ukoliko ne mogu biti osigurana preko roditelja i ne pohađaju osnovnu školu. Ta djeca ne postoje u sistemu zdravstvene zaštite”.

- Konvencija o pravima djeteta propisuje da djeca i mladi imaju pravo bez ikakve diskriminacije pristup zdravstvenim ustanovama i liječenju. Strašno je to da osnovnu školu uglavnom ne pohađaju i djeca koja su bolesna, pojašnjava Dunović, koji očekuje određenu dozu senzibiliteta za ovaj zahtjev, jer je ovaj zakon politički neutralan i tiče se djece i njihovog prava na zdravstvenu zaštitu.

Novi prijedlog

Zastupnica Kratina podsjeća da je još lani predložila izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, ali da su one iz formi prijedloga vraćene u formu nacrta, nakon čega je provedena i javna rasprava. Kratina kaže da je poražavajuća činjenica da joj niko iz kantona nije bio u stanju dati tačan broj djece koja su iz ovog razloga bez zdravstvenog osiguranja: “Šetali su me od ministarstava obrazovanja, preko ministarstava za rad i socijalnu politiku, ministarstava zdravstva, do odgovora da nemaju takve djece i da postoje neke privremene odluke na nekim općinama. Zapravo, kroz to je jasno da su ta djeca nevidljiva za sistem”.

Kratina, pak, ne odustaje i najavljuje da će iste izmjene i dopune opet predložiti Parlamentu FBiH.

Ovaj problem neke sredine pokušavaju riješiti privremenim odlukama. No, koliko uspješno?