loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Teme
Mogu li građani mirne duše izaći na izbore?
još 25 min. čitanja
ponedjeljak
16. April 2018.

Mogu li građani mirne duše izaći na izbore?

0:30
Za posredne izbore koji se tiču Doma naroda PFBiH krajnji rok je 7. novembar, kada budu potvrđeni rezultati izbora u kantonalne skupštine
Mogu li građani mirne duše izaći na izbore?
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona održani su u rezidenciji ambasadorice SAD-a

Iako nije uobičajena praksa, Izborni zakon BiH se može mijenjati i nakon raspisivanja izbora, jer je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH, čiji se članovi ne biraju direktno

Sudija svira početak kada raspiše izbore i onda svi izlaze na teren i bore se. Trebali bi to raditi fer i pošteno, ali dabogda, kaže Kasim Trnka

Opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi biti raspisani najdalje u prvoj dekadi maja, jer zakon jasno precizira da Centralna izborna komisija BiH (CIK) nadležne organe i javnost o datumu održavanja izbora obavještava najmanje 150 dana prije održavanja izbora. Još je malo vremena ostalo da vlasti izmijene Izborni zakon BiH, jer će se izborni rezultati implementirati prema onim zakonskim odredbama koje budu na snazi na dan raspisivanja izbora. Već mjesecima se pokušava postići dogovor u vezi s provedbom presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, a koja se odnosi na popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Izborna utakmica

Iako nije uobičajena praksa, Izborni zakon BiH može se mijenjati i nakon raspisivanja izbora, a kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH, čiji se članovi ne biraju direktno.

Generalni sekretar SDA i državni delegat Halid Genjac izjavio je za Oslobođenje da sve što je vezano za direktne izbore, mora biti jasno prije objave izbora, a kako bi Izborna komisija mogla uraditi podzakonske akte. Međutim, kada su u pitanju posredni izbori koji se odnose na Dom naroda Federacije, a koji se bira iz izabranih kantonalnih skupština - “tu nema nikakvih pripremnih radnji koje bi se morale raditi u skladu sa zakonom”.

image
Genjac: Temelj je Ustav Federacije

- Jednostavno, treba utvrditi pravila kako će se vršiti izbori nakon izabranih skupština, što je moguće sve do održavanja izbora. Bitno je da se pravila vezana za izbor Doma naroda FBiH mogu dogovarati sve do dana izbora, ali moraju biti zasnovani na Ustavu Federacije, jer je on jedini temelj za ustanovljivanje tih pravila. S obzirom na to da se radi o dijelu izbornog procesa koji se odnosi na posredne izbore, moguće je donijeti izmjene Izbornog zakona u vezi s tim sve do samog održavanja izbora. Ono što je povezano sa direktnim izborima, nikakve izmjene nisu moguće nakon objave izbora, odnosno 6. ili 7. maja, zaključio je Genjac.

Doktor političkih nauka i član CIK-a Suad Arnautović kazao nam je da vladajuća struktura ne bi smjela osmišljavati i pripremati neka pravila koja će naglo, pred dan izbora, na dan ili dan poslije izbora usvajati, a da, s druge strane, opozicija nije spremna i da ne zna za ta pravila.

- Ali, vidite šta kod nas ima. Kod direktnih izbora se neće mijenjati pravila. Sva halabuka, ova rasprava koja se vodi i dogovor četiri stranke, radi se o posrednim izborima, odnosno o izborima iz kantonalnih skupština za Dom naroda Parlamenta FBiH. Za posredne izbore, kada bismo baš gledali u dlaku, krajnji rok je 7. novembar, jer će do tada biti potvrđeni rezultati izbora u kantonalne skupštine, istakao je Arnautović.

Do dana raspisivanja općih izbora u maju mora se izmijeniti ne samo Izborni zakon BiH već i sva izborna pravila igre koja mogu uticati na konkurentnost političkih subjekata u izbornoj utakmici. Ovo je za Oslobođenje izjavio profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

- U svijetu je uobičajena praksa da, kada se raspišu izbori, počinje izborna trka i konkurencija među političkim strankama. Svi oni od početka moraju imati jasna pravila po kojima će se ponašati u toku izbora. Ne možemo ne znati pravila, pa ćemo ih saznati pred same izbore. To je potpuno neodrživo i suprotno međunarodnim standardima o fer i poštenim izborima, kazao nam je Trnka.

On ističe da je nepopularno donositi izmjene izbornog zakonodavstva u izbornoj godini.

Vanredno stanje

- Sudija svira početak kada raspiše izbore i onda svi izlaze na teren i bore se. Trebali bi to raditi fer i pošteno, ali dabogda, zaključio je Trnka.

​Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ističe također da se izmjene Izbornog zakona BiH moraju usvojiti do dana raspisivanja izbora, jer je jedan od preduslova za fer i poštene izbore to da sva normativa bude raspisana, uređeni odnosi, a kako bi ljudi bez problema mogli izaći pred izbore.

- Tu za mene nema nikakve dileme i to je dosadašnja praksa ne samo kod nas. To je praksa i kod ostalih demokratskih naroda, koji imaju izborne procese svake četiri godine. Ne postoji baš nikakva mogućnost usvajanja izmjena Izbornog zakona u oktobru. BiH jeste specifična zemlja, ali da vam rok za izmjene zakona bude dan pred izbore, pa to nema nigdje. To bi izazvalo ogromne tenzije. Političari neka se uozbilje i neka shvate svoje obaveze, među koje spada i odgovornost koja podrazumijeva da se poštuju institucije, rokovi i zakoni i da to riješe blagovremeno, kako bi građani mirne duše izašli na izbore, znajući šta biraju i kako biraju, zaključio je Simić.

image
Arnautović: Vladajuća struktura ne bi smjela osmišljavati pravila

Bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Ćazim Sadiković smatra da se stanje u BiH tretira kao vanredno, a visoki predstavnik kao vlast, pa stoga ne treba čuditi ako se Izborni zakon izmijeni i u septembru.

- U našoj situaciji, može se mijenjati kad hoće, ali je naš najgori problem taj što se političari ne drže svih obaveza koje je država preuzela, smatra Sadiković.

Gostujući u programu televizije N1, ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, u čijoj su rezidenciji početkom mjeseca održani razgovori o izmjenama Izbornog zakona, kada je postignut dogovor četiri stranke (SDA,SBB, SDP i DF), kazala je da se radi sa svim relevantnim strankama u BiH, kako bi se omogućili razgovori među njima.

Radom do finiša

- Kada budu održani izbori u oktobru, rezultati se moraju provesti i radimo na tom rješenju, kazala je Cormack i dodala da se radi na organiziranju sastanka i sa predstavnicima HDZ-a BiH.

- Potrebno je puno dijaloga da bi se došlo do kompromisa. Znam da je to teško, ali mora se doći do konstruktivnog rješenja. Rješenje postoji i mislim da je to važno. Apelujemo na sve lidere u zemlji da se okupe i nađu rješenja. Vjerujemo da će naporan rad dovesti političare do finiša, poručila je ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država.

Na pitanje da li je optimista, budući da je ostalo još jako malo vremena do raspisivanja izbora, ona je kazala da se voli nazivati realnim optimistom. Cormack je naglasila i kako je u fokusu razgovora federalni Dom naroda te Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH, kako bi on bio popunjen na način na koji bi i trebao biti.