loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Teme
Nisu problem samo šahovnica i ljiljani
još 25 min. čitanja
ponedjeljak
17. Juli 2017.

Nisu problem samo šahovnica i ljiljani

0:30
Kroz sarajevski HVO prošlo je više od 5.000 boraca, 102 su izgubila život. I danas su predmet sporenja između Sarajeva i sljedbenika Herceg-Bosne
Nisu problem samo šahovnica i ljiljani
Susret pripadnika HVO-a sa građanima nakon osnivanja iz 1992.

Političkim dogovorom pripadnici HVO-a Sarajevo su se od 2006. prestali voditi kao pripadnici Armije BiH kako bi ostvarili prava iz Hrvatske

HVO Sarajevo i poslije rata dijele, pa se na dvije različite lokacije polažu vijenci i pale svijeće u znak sjećanja na poginule branitelje

Poginuli pripadnici sarajevskog HVO-a još nemaju podignut spomenik u glavnom gradu BiH, a zaslužuju ga. Nadležne komisije Gradskog vijeća Sarajeva prije pet godina su se pozitivno izjasnile o postavljanju spomenika u obliku stećka sa šahovnicom i ljiljanima, ali do realizacije nikad nije došlo. Protiv su nasljednici politike Herceg-Bosne, u čiji koncept se nikad nisu uklapale multikulturalnost i specifičnost sarajevskog HVO-a. Oni bi rado u Sarajevu vidjeli grb Herceg-Bosne, a sve u želji da se promijeni istorijski kontekst osnivanja HVO-a u glavnom gradu, zasnovanog na saradnji i uvažavanju svih probosanskih snaga.

​Pokušaj revizionizma

Sarajevski HVO je bio i ostao trn u oku HDZ-u BiH, tvrdi njegov osnivač i prvi predsjednik Marinko Pejić. Prema njegovim riječima, HDZ se ne može pomiriti s činjenicom da postoji HVO koji nije osnovala ova stranka i koji nije projekat tadašnje Herceg-Bosne.

- Planskim falsificiranjem historijskih činjenica želi se negirati domoljubna, bosanskohercegovačka orijentacija autohtonog sarajevskog HVO-a, a na snazi je revizionistički pokušaj promjena ciljeva i uloge HVO-a Sarajevo, odnosno njegovog inkorporiranja u HDZ-ov ideološki okvir i povijesni kontekst, smatra Pejić.

image
Prva iskaznica HVO-a Sarajevo

Za istorijski revizionizam i gradnju novog kolektivnog sjećanja, baš kao i u ratu, iz Hercegovine su, tvrdi Pejić, poslani pojedinci koji nisu učestvovali u stvaranju sarajevskog HVO-a. Tako je Koordinaciji udruga HVO-a Sarajevo, koje Pejićevo udruženje ne smatraju legitimnim, neprihvatljiv stećak kao spomenik, a posebno grb sa ljiljanima.

- HVO je šahovnica, nisu ljiljani, rekao nam je Zdenko Marković, predsjednik Koordinacije.

Uporište za svoj stav, kako ističe, ima u činjenici da takav prijedlog vrijeđa većinu obitelji stradalih pripadnika HVO-a, koje bi, po njegovom mišljenju, trebale odlučivati kakav spomenik žele. U skladu s tim, Koordinacija je uradila idejno rješenje spomenika, ali prema riječima Markovića, pet godina ne može da dobije saglasnost Općine Novo Sarajevo za njegovu gradnju.

- S jedne strane imamo opstrukcije Marinka Pejića i ljudi okupljenih oko njega, a izgleda da predstavnicima vlasti smeta i grb brigade Kralj Tvrtko koji bi trebao biti na spomeniku, istakao je Marković.

Za Pejića, kaže, nije sporan grb, već ideja Herceg-Bosne, koju predstavnici Koordinacije protežiraju po nalogu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a, instrumentalizirajući porodice poginulih. Napominje da je sarajevski HVO bio multietnička jedinica i da među poginulim nisu bili samo Hrvati.

image
Zdenko Marković: Vlastima smeta i grb

Na Pejićevoj ratnoj iskaznici kao oznaka HVO-a nalaze se šahovnica i ljiljani, što za drugu stranu nije nikakav argument, jer tvrde da je tako bilo u Novom Sarajevu, dok je na Stupu bila samo šahovnica. Ovakve konstatacije, ali i pokušaj da se 29. maja kada je osnovan HVO Sarajevo obilježava i dan Brigade Kralj Tvrtko, razlog su tvrdnji da se pokušava sa revizijom prošlosti.

- Uporno se pokušava nametnuti teza da se iz Herceg-Bosne jedino organizovala odbrana teritorija gdje Hrvati žive, zbog čega je sarajevski HVO još u ratu bio smetnja Mati Bobanu i ostalima koji su bili kreatori zločinačke ideologije osmišljene s ciljem preseljavanje Hrvata na unaprijed određene teritorije, poručuje Pejić.

Iz dokumentacije koja je u posjedu Oslobođenja jasno se vidi da HVO Sarajevo i Brigada Kralj Tvrtko nisu osnovani istog datuma. HVO Sarajevo je osnovan 29. maja 1992. na inicijativu Hrvatskog gospodarskog društva. Prema zapisniku koji je potpisao Vladimir Mađura, za predsjednika HVO-a je imenovan Marinko Pejić. Brigada je formirana tek u decembru. U posjedu Oslobođenja je odluka predsjednika odjela odbrane HVO-a Herceg-Bosna Brune Stojića o imenovanju komande Brigade. Dokument je sačinjen 29. decembra 1992.

- Ovo je zapravo pokušaj oduzimanja legitimacijskog uporišta i istorijskog utemeljenja HVO-a Sarajevo, pogrešnog tumačenja njegove simbolike, te brisanja imena njegovih utemeljitelja, koji nisu podržavali politiku Herceg-Bosne, istaknuto je u saopštenju Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 nakon obilježavanja godišnjice osnivanja HVO-a Sarajevo.

Predsjednik Koordinacije Zdenko Marković, uz obrazloženje da se u to vrijeme nalazio van Sarajeva, nije želio polemisati o osnivanju Brigade i uputio nas je na Vlatka Pešikana kao nekog ko vodi većinu aktivnosti oko Brigade.

“Brigada jeste zvanično osnovana 29. 12. 1992, međutim, godišnjicu obilježavamo u maju, jer je tada počelo samoorganizovanje hrvatskog naroda i formiranje brigada u Herceg-Bosni, objašnjava Pešikan.

image
Marinko Pejić: Bili smo smetnja Mati Bobanu

Naslijeđe Bobana, Tute i Štele

Ključni problem tada, a i danas, ideolozima Herceg-Bosne bio je i ostao Marinko Pejić. Teško je osporiti njegovu ulogu u osnivanju HVO-a, još teže je osnivanje jedinice vezati za HDZ, koji je u to vrijeme bio obezglavljen, jer je predsjednik Velimir Marić pobjegao iz Sarajeva. Po nalogu iz Gruda, vratio se kad je HVO osnovan, što je rezultiralo podjelom unutar ove vojne jedinice, do njenog konačnog potčinjavanja komandi iz Herceg-Bosne nakon čega nastaje Brigada Kralj Tvrtko. Pod palicom iz Herceg-Bosne pojedinci bacaju mrlju na časnu borbu HVO-a, otvoreno sarađujući sa onima koji su ubili 102 pripadnika ove jedinice, zbog čega je jedinica kasnije stavljena pod komandu Armije RBiH.

Svjesni da je uloga Marića previše sporna da bi se isključivo preko njega osnivanje HVO-a u Sarajevu vezalo za HDZ, iz Koordinacije su otišli korak dalje.

- Pa, ako ćemo o ulozi HDZ-a, u osnivanju je učestvovao Stjepan Kljuić, koji je tada bio član Predsjedništva BiH, rekao nam je Marković.

Za Oslobođenje Kljuić kaže da to nije radio u ime HDZ-a. Smatra da je danas, poslije svega što se dešavalo, a posebno golgote Hrvata u RS-u, insistirati na naslijeđu Bobana, Tute, i Štele u političkom smislu jednako samoubistvu, a s ljudske strane nemoralno.

- Osnivanje HVO-a u Sarajevu je prvenstveno bio izraz volje i potrebe Hrvata da brane domovinu. Bila je to časna namjera nastala mimo volje iz Herceg-Bosne, kaže Kljuić.

Bez obzira na sporenja oko bilo čije uloge u organizaciji i djelovanju HVO-a u Sarajevu, jasno je da ni vlasti u glavnom gradu nisu položile ispit. Poginuli pripadnici zaslužili su da im grad oda počast.