loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Teme
U Federaciji su najugroženiji Srbi
još 25 min. čitanja
srijeda
13. Septembar 2017.

U Federaciji su najugroženiji Srbi

0:30
Dok su predstavnici Hrvata sve glasniji u priči o njihovoj majorizaciji, Srbi u organima državne službe svedeni su skoro na nivo statističke greške
U Federaciji su najugroženiji Srbi
Sarajevo: U državnoj službi uglavnom Bošnjaci

Iz SPD-a pozivaju vlasti da im vrate oduzete objekte i tako pomognu da se Srbi u Sarajevu zaposle

Podaci o nacionalnoj strukturi zaposlenih u FBiH pokazuju da se ne poštuje zakonom utvrđeni reciprocitet, čime su ugrožena prava konstitutivnih naroda, konkretno Srba i Hrvata. Analizom podataka, Sarajevu se ozbiljno može osporiti multietničnost, ali i briga za sarajevske Hrvate i Srbe koje izgleda niko ne ubraja u konstitutivne narode. Opravdanja nema, iako se odgovornost često pokušava prebaciti na Agenciju za državnu službu, preko koje se provode konkursne procedure.

Nerealna slika

 

Da postoji neravnopravnost u zapošljavanju u FBiH, pokazao je odgovor Ministarstva za ljudska prava BiH na pitanje koje je u Zastupničkom domu Parlamenta BiH postavila Diana Zelenika iz HDZ-a 1990 o ravnopravnosti Hrvata.

- Podaci koji su dostavljeni pokazuju da smo još daleko od implementacije Ustava i zakona po kojima bi u institucijama na 2,3 Bošnjaka imali jednog Hrvata. Ono što više zabrinjava je da se iz dostavljenih odgovora može zaključiti kako se ništa neće poduzeti da se stvari promijene, kaže Zelenika.

Problem je što ni predstavnici Hrvata, koji su sve glasniji o pitanju majorizacije, ne rade skoro ništa da bi omogućili ostvarivanje prava drugim narodima. Primjer toga je HNK, gdje Srbi 15 godina pokušavaju ostvariti pravo na konstitutivnost, a što koči HDZBiH. U ovom kantonu Srbi su u državnim institucijama zastupljeni sa približno 5,5 odsto, što je za premijera HNK-a Nevena Hercega izgleda dovoljan razlog da osudi podršku SDA za rješavanje ovog problema.

- Licemjerno je da o jednakopravnosti naroda govore oni koji dnevno sudjelujući u različitim razinama vlasti, poput brojnih županijskih i federalne Vlade, te Vijeća ministara BiH, na najgrublji način krše prava za koja se sada navodno zalažu i brinu, nedavno je u medijskim istupima istakao Herceg.

U ovom kantonu 51 odsto državnih službenika su Hrvati, dok Bošnjaci zauzimaju 41 odsto pozicija. Prema dostupnim podacima, Hrvati najviše pozicija zauzimaju još u Kantonu 10 - čak 85 odsto, a vlasti iz Zapadnohercegovačkog kantona godinama odbijaju dostaviti podatke Agenciji za državnu službu. Prema Srbima se nisu puno bolje pokazali ni Bošnjaci u kantonima gdje su većina. Procenat Srba u državnoj službi varira od jedan do 6,5 odsto. Prema podacima Agencije za državnu službu FBiH koji se odnose na državne službenike, od 991 zaposlenog u federalnim institucijama, 69,4 odsto su Bošnjaci, 24,9 odsto Hrvati, a samo 3,55 odsto Srbi. Prema ovim podacima, u pet ministarstava nema nijednog pripadnika srpskog naroda.

- Rat je učinio svoje, ali je poslijeratna politika nacionalnih stranaka uradila puno gore stvari. Činjenica je da su se ljudi raselili, da su Srbi i Hrvati u Sarajevu skoro dovedeni na nivo statističke greške, ali trebali bismo poštovati zakone, za Oslobođenje je istakao potpredsjednik FBiH Milan Dunović.

image
Parlamentarce ne brine nacionalna zastupljenost u FBiH / Damir Ćumurović

Poražavajuće su nule u statistici državnih službenika iz Kantona Sarajevo, koje stoje kod devet od dvanaest ministarstva. Prema podacima Agencije, u ministarstvima Kantona Sarajevo zaposleno je ukupno sedam državnih službenika iz srpskog naroda, a ukupno ih u organima državne službe ima 11 ili 1,94 odsto.

Nije puno bolja slika ni zapošljavanja Hrvata na pozicije državnih službenika. U kantonalnim ministarstvima zaposleno je ukupno 13, najviše u Ministarstvu unutrašnjih poslova gdje radi četvero Hrvata. Iz reda hrvatskog naroda u KS-u je ukupno zaposleno 25 državnih službenika ili 4,4 odsto.

- Posebno nije dobra slika ako gledamo broj zaposlenih danas u Kantonu Sarajevo i upoređujemo ga sa rezultatima popisa iz 1991. godine. U iščekivanju provedbe aneksa VII, to je još prihvatljiv osnov i kriterij, ali on ne daje realnu sliku stanja. Kako se aneks VII nije proveo u svojoj punoj mjeri nigdje u BiH, pa tako ni u Kantonu Sarajevo, bojim se da ćemo stvari vrlo skoro, makar kada je u pitanju statistika, morati dovesti u realnije kriterije, smatra ministar pravde KS-a Mario Nenadić.

Konkretno, nije ispoštovan nacionalni balans pri upošljavanju u javnom sektoru ni prema popisu iz 2013, a posebno ne prema popisu iz 1991. godine. Kada se pogleda cijela FBiH, realno su u najtežoj situaciji sarajevski Srbi i Hrvati. Vrata državnih institucija su im uglavnom zatvorena. Za svoj položaj ne krive samo Bošnjake.

- Razgovarali smo s Mladenom Ivanićem i drugima i jasno rekli kako nije uredu da u državnim institucijama ne radi nijedan Srbin iz Sarajeva, rekao nam je predsjednik SPD-a Prosvjeta Savo Vlaški.

Kulturni i društveni radnik Marijo Pejić najodgovornijom za položaj Hrvata smatra službenu hrvatsku politiku u BiH.

- Tijekom predizbornih kampanja u proteklom razdoblju, političke stranke s hrvatskim predznakom, danas okupljene u tzv. Hrvatski narodni sabor (HNS), uglavnom su potpuno zanemarivale Sarajevo. Može li se itko sjetiti kada su u Sarajevu zadnji put viđeni kvalitetni predizborni plakati i bilboardi stranaka iz HNS-a s fotografijama i imenima njihovih kandidata za Kanton Sarajevo, pita se Pejić.

Kada je riječ konkretno o zapošljavanju, potpredsjednik FBiH Milan Dunović nezahvalnim smatra da bilo šta govori, jer nema konkretne instrumente da djeluje.

- Zapošljavanja se vrše putem federalne Agencije za zapošljavanje i ja ne mogu da se miješam u konkursne procedure, kaže Dunović.

Opravdanje u procedurama nalazi i većina federalnih ministarstva, ali takvo mišljenje ne dijeli v.d. direktor Agencije za državnu službu FBiH Refik Begić, koji smatra kako treba izvršiti harmonizaciju propisa na nivou entiteta.

Diskreciono pravo

 

- Agencija za državnu službu provodi konkursnu proceduru, ali ne vrši postavljenja, tako da je u suštini odgovornost na rukovodiocima tih organa, istakao je Begić.

Koliko ko ima uticaja na izbor novih uposlenika, jasno pokazuje i procedura formiranja komisije za provođenje konkursne procedure, gdje dva člana predlaže nadležni organ, a jedan se bira s liste eksperata. Iz Agencije za državnu službu tvrde da su više puta pozivali predstavnike izvršne vlasti, a među njima i potpredsjednika FBiH Milana Dunovića, kako bi zajednički sagledali stanje i tražili rješenja, ali je odziv uglavnom bio slab.

Ako imamo u vidu činjenicu da rukovodilac institucije ima diskreciono pravo s liste uspješnih kandidata izabrati bilo koga, onda se može zaključiti da se na taj način može osigurati nacionalna struktura zaposlenih.