loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kultura
Otvoren četvrti konkurs za kratku priču Oslobođenja
još 25 min. čitanja
četvrtak, 31. Avgust 2017.

Otvoren četvrti konkurs za kratku priču Oslobođenja

Konkurs za Kratku priču Oslobođenja

Kao što možete pročitati na oglasnim stranicama dvobroja Oslobođenja koji držite u rukama, Oslobođenje d.o.o. Sarajevo i ove godine raspisalo je konkurs za kratku priču. Pravo sudjelovanja na konkursu imaju svi državljani BiH, ne stariji od 35 godina, svaki sa samo jednim radom. Konkurs je anoniman. Tema kratke priče je slobodna. Kratka priča ne smije biti ranije objavljivana i može sadržavati maksimalno 1.500 riječi. Kratku priču treba poslati u 3 štampana primjerka (format A4), te u elektronskom formatu (na CD-u), sve označeno šifrom, na adresu Oslobođenje d.o.o., 71000 Sarajevo, poštanski pretinac 500, sa naznakom za konkurs za kratku priču. U zasebnoj, zatvorenoj koverti, s označenom šifrom, treba dostaviti podatke s imenom i prezimenom autora ili autorice, adresom i kontakt-telefonom, te kratku biografiju. Konkurs ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu Oslobođenje. Dostavljeni radovi se ne vraćaju. Oslobođenje d.o.o. Sarajevo zadržava pravo objavljivanja odabranih radova u svojim izdanjima, bez naknade. Radove će ocjenjivati žiri sastavljen od književnika i/ili književnih kritičara, koji imenuje direktor Oslobođenja d.o.o. Sarajevo. Žiri će odabrati tri kratke priče za nagrade: - Prva nagrada u iznosu od 1.500 KM, Druga nagrada u iznosu od 1.000 KM, Treća nagrada u iznosu od 500 KM. Od prošle godine Oslobođenje dodjeljuje i nagradu čitalaca portala Oslobođenje. Nakon zatvaranja konkursa, sve radove ćemo objaviti na našoj web i fb stranici, a vi ćete vašim glasovima (like), tokom petnaest dana, odlučiti koja kratka priča je po sudu čitalaca najbolja.

 

Popularna forma

Raspisivanje konkursa kojem su glavni ciljevi afirmacija mladih autora i povratak kratke priče u novine povod je za još jedan tekst o vremenima kada su ozbiljne novine bile nezamislive bez kratke priče. Dakle, razvojem štampe u drugoj polovini 19. stoljeća javlja se i tržišna potražnja za kraćim proznim formama, dužine od 3.000 do 15.000 riječi. Tih godina različite vrste publikacija objavljuju priče Edgara Allana Poea, Nathaniela Hawthorna, Antona Pavloviča Čehova, Ambrosea Biercea, Marka Twaina itd. Popularnost kratke priče zenit doseže sredinom prošlog stoljeća. Kakav je status u to vrijeme u publicistici imala fikcionalna proza, najbolje ilustruje primjer kratkog roman Ernesta Hemingwayja “Starac i more”, koji je 1952. godine objavljen u sedmičniku Life. Izdanje je, za svega dva dana, dostiglo prodajni tiraž od 5.300.000 primjeraka.

Osim što je bila popularna forma, kratka priča je neafirmisanim autorima otvarala vrata književnog svijeta i izravno ih uvlačila u prostor estetske komunikacije sa čitaocima.

Ipak, već u drugoj polovini 20. stoljeća interes za kratku priču počinje opadati. Na tržištu je sve više tabloida, a sadržaj stranica počinju popunjavati saopštenja i iznimno kratki članci, koji najčešće izvještavaju o skandalima. Međutim, sa pojavom novih elektronskih medija, kratka priča opet stiče širu popularnost, našavši svoje mjesto u digitalnim platformama poput blogova. Ta mala renesansa ove književne forme svakako je izdavačima nametnula pitanje da li bi kratka priča ponovo mogla živjeti u novinama.

Vodeći se prostom namjerom da na svojim stranama otvori prostor za mlade autore, kao i tendencijom da vrati kratku priču u novine, Oslobođenje već četvrtu godinu uzastopno, obilježavajući rođendan (ove godine dan poslije rođendana), objavljuje konkurs za kratku priču za mlade autore. Prvi konkurs izazvao je veliku pozornost, na adresu redakcije stigla su 202 rukopisa. Po završetku prvog konkursa za kratku priču Oslobođenja član ocjenjivačkog žirija, književni kritičar Dinko Kreho isticao je da je “važno dati mladim autorima prostor u kojem mogu objavljivati, ne samo mladim u biološkom smislu i ne samo mladim sa nekom biološkom granicom nego i mladim u smislu nekih novih pristupa i poetika, jer u BiH ima malo mjesta za nove glasove, za glasove koji doista odudaraju od onoga što se favorizira”.

 

Tradicionalna priča

Danas bi možda najjednostavnije bilo vratiti se onakvom određenju kratke priče kakvo je u eseju “Filozofija kompozicije” definirao Edgar Allan Poe, zapisavši da bi se kratka priča trebala moći pročitati odjednom. Ona pritom mora ostaviti dojam da je njome dovršena tema te iznesena cjelovita ideja. U tom smislu bitno obilježje tradicionalne kratke priče jeste to da je početak vrlo blizu raspleta ili tačke preokreta. U takvim pričama autori obično u uvodnom paragrafu definiraju osnovnu pripovjednu situaciju, a priča počinje rečenicom koja eksplicira intrigu ili vrhunac dramske napetosti.

Tokom protekla tri konkursa na adresu Oslobođenja pristiglo je više od 500 kratkih priča. Nadamo se da će se trend nastaviti i ove godine, kao što se nadamo da će stručni žiri, koji će ocjenjivati priče, uživati čitajući pristigle rukopise.