loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: Kultura
Umro Slavko Goldstein: Odlazak u vječnost intelektualne gromade
još 25 min. čitanja
srijeda, 13. Septembar 2017.

Umro Slavko Goldstein: Odlazak u vječnost intelektualne gromade

Goldstein je bio publicist, urednik i izdavač. Rođen je 22. avgusta 1928. u Sarajevu/FOTO: Nenad Rebersak

Slavko Goldstein (1928 – 2017), kako prenose Novosti, bio je intelektualni i moralni velikan koji se do posljednjeg daha borio protiv onih koji hrvatsko, ali i druga društva našeg regiona, žele porobiti nazadnjačkim ideologijama. Goldstein je bio publicist, urednik i izdavač. Rođen je 22. avgusta 1928. u Sarajevu, 1942. godine se zajedno s majkom Leom i mlađim bratom Danielom pridružio jugoslavenskom partizanskom pokretu, a kraj Drugog svjetskog rata dočekao je u činu poručnika.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata boravio je u Izraelu, a u Jugoslaviju se vratio tokom 1950-ih, kada je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao književnost i filozofiju. Nedugo zatim stupiće u novinarstvo, a ostaće upamćen kao osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu. Bio je i glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus, a utemeljitelj je i izdavačkih kuća Liber i Novi Liber. Goldstein jedan je od osnivača HSLS-a, prve hrvatske političke stranke na čijem čelu je bio do februara 1990. godine. Bio je predsjednik Židovske opštine u Zagrebu, židovske vjerske zajednice Bet Israel i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a obnašao je i dužnost predsjednika Savjeta Spomen-područja Jasenovac.

Goldstein je uredio više od 150 knjiga, pisao scenarije za filmove ‘Signali nad gradom’ (1960.) Živorada Mitrovića, ‘Prometej s otoka Viševice’(1964.) Vatroslava Mimice, ‘Četvrti suputnik’ (1967.) Branka Bauera i ‘Akcija Stadion’ (1977.) Dušana Vukotića; koautor je knjige ‘Holokaust u Zagrebu’ (2001.), autor višestruko nagrađivane ‘1941. – godine koja se vraća’ (2007.). Posljednjih godinu dana života posvetio je istraživanju povijesti logorskog kompleksa Gospić-Jadovno-Pag u kojem je u ljeto 1941. ubijen njegov otac Ivo.

Njegova posljednja knjiga 'Jasenovac – tragika, mitomanija, istina’, koja je u proljeće 2016. izašla u izdanju Frakture, bila je  Goldsteinov odgovor na sveprisutni istorijski revizionizam koji se očituje u negiranje naravi ustaškog logora u Jasenovcu. U posljednjem tekstu ove svoje knjige Slavko Goldstein problematizira pitanja percepcije Jasenovca i Bleiburga u današnjoj Hrvatskoj. Autor pri tome ni u kom pogledu ne nastoji osporiti da je u jugoslovenskom razdoblju postojala "prisilna amnezija teme Bleiburga", ali takođe jasno podvlači šta su korijeni jednog, a šta korijeni drugog zločina. Skrećući istovremeno jasno i nedvojbeno pažnju na činjenicu da se danas, u slučaju Bleiburga, apoteozom vlastite patnje u zaborav potiskuju patnje nanesene svima drugima. Tačnije, da se Bleiburgom nastoji prekriti Jasenovac.

“Tu su i korijeni bleiburške mitologije: nad stvarnom tragedijom namnožili su se desetorostruki brojevi žrtava, a godišnje komemoracije pretvorene su u političke mitinge s huškačkim porukama natopljene mržnjom.” Čime se jasno, kako Goldstein detektuje, žrtvama nagrđuje pijetet koji zaslužuju, dok se sa druge strane time vrši zamagljivanje i iskrivljivanje onoga što su povijesne činjenice i Bleiburga i Jasenovca. A time i njihovo mjesto i težina u našoj prošlosti. Da bi potom, ukazujući na ono što je ključni problem izjednačavanja Jasenovca i Bleiburga, Goldstein zaključio: “Iz sintagme o istovjetnosti Jasenovca i Bleiburga izvodi se istovjetnost ustaša i partizana, komunizma i fašizma koji su 'jedno te isto' jer oba su totalitarizmi, a pošto su komunisti bili predvodnici antifašističkog otpora u Hrvatskoj, onda je u duhu tih simplifikacija i antifašizam jednako komunizam, u najbližem srodstvu s totalitarizmom. I tako se sintagma 'Jasenovac i Bleiburg su jedno te isto' svodi na derogaciju antifašizma, na pokušaj narušavanja tog najvrednijeg među temeljima iz bliže hrvatske prošlosti na kojem počiva suvremena Hrvatska i cijela Europa.”