loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: BiH
Duraković: Ugrožen opstanak sigurnih kuća u FBiH 
još 25 min. čitanja
ponedjeljak
11. Decembar 2017.

Duraković: Ugrožen opstanak sigurnih kuća u FBiH 

Rad sigurnih kuća u Federaciji prepušten je samoregulaciji, a po njihovim analizama, njihovi godišnji troškovi iznose oko 240,000 KM, što FBiH ne može omogućiti
Duraković: Ugrožen opstanak sigurnih kuća u FBiH 
/arhiva Oslobođenja

Povodom globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja 2017, Sarajevski otvoreni centar razgovara sa Jasnom Duraković, zastupnicom u Parlamentu Federacije BiH i predsjedavajućom Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma, o trenutnom stanju i problemima vezanim za nasilje u porodici u Federaciji BiH.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH usvojen je 2005. godine. Krivični zakon FBiH jasno definira krivično djelo nasilja u porodici. Ovom regulativom je isto sankcionirano, a mjere prevencije, koje smo obavezni provoditi i prema Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), i dalje izostaju. To se ponajprije očituje u pravnom statusu i radu sigurnih kuća u BiH. Kakav je trenutno njihov status i koji su gorući problemi sa kojima se sigurne kuće pa samim tim i žrtve nasilja suočavaju?

Sigurne kuće u Federaciji BiH se i dalje nalaze u nepovoljnom položaju zbog neriješenog formalno-pravnog statusa i nedostatnih budžetskih sredstava koja su potrebna za njihovu održivost. Iako je temeljni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici donesen još 2013. godine, formalno je unaprijedio zakonske okvire za sistemsku borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, no, na žalost, još uvijek se ne rješava ovo pitanje finansiranja sigurnih kuća. Federacija i dalje ovo ne prepoznaje kao krucijalni problem u društvu i ne shvata ozbiljno. Naime, činjenica je da se još nije pristupilo sistemskoj borbi i prevenciji nasilja u porodici, niti se sigurne kuće dovoljno prepoznaju kao jedina mjesta gdje žene žrtve nasilja mogu pronaći sigurno utočište.

image
/ilustracija

Znamo da je finansiranje iz javnih budžeta jedan od osnovnih preduvjeta za sveobuhvatan rad i funkcioniranje sigurnih kuća. Kakva je trenutna situacija u pogledu finansija, šta kaže zakon, a kakvo je realno stanje, prema vašim saznanjima?

Poznato nam je da je finansiranje iz javnog federalnog budžeta jedan od temeljnih preduslova za rad i funkcionisanje sigurnih kuća u Federaciji BiH. U Zakonu je predviđeno da 70 posto troškova rada sigurnih kuća snosi Federacija BiH, a 30 posto troškova da pokrivaju kantoni. Zakon je predvidio i jasnu obavezu da se usvoje podzakonski akti kojima će se jasno urediti osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća, kao i standardi koji moraju biti ispunjeni da bi jedna sigurna kuća bila akreditovana i mogla dobiti podršku. Rad sigurnih kuća u Federaciji prepušten je samoregulaciji, a po njihovim analizama, njihovi godišnji troškovi iznose oko 240,000 KM, što FBiH ne može omogućiti. U ovim propisima sredstva koja bi se izdvajala na godišnjoj osnovi za sve sigurne kuće u FBiH su u iznosu od 160,000 KM što je potpuno apsurdno, s obzirom da to ne može pokriti godišnje troškove čak ni jedne sigurne kuće, a kamoli njih šest na nivou Federacije. Dakle, sigurne kuće se suočavaju sa velikim problemom finansiranja zbog kojeg je ugrožen njihov opstanak.

Standardi za osnivanje, upravljanje i zatvaranje sigurnih kuća su dokument koji je neophodno usvojiti i provoditi, da bi sigurne kuće adekvatno pružile pomoć i zaštitu žrtvama nasilja u porodici. Da li su isti usvojeni?

Ni ovo pitanje do danas nije riješeno. I poslije skoro godinu ipo nisu usaglašeni stavovi ispred dva resorna ministarstva koja bi bila zadužena za ovu problematiku, a to su Ministarstvo rada i socijalne politike i Ministarstvo pravde kao predlagač. Naime, nema usaglašenosti na nivou kantona kad je u pitanju finansiranje sigurnih kuća.

image
/ilustracija

S obzirom da je proces unapređenja sveopćeg stanja sigurnih kuća u Federaciji BiH zakočen, neprovođenjem Zakona i nedonošenjem odgovarajućih podzakonskih akata, da li nam možete reći gdje je proces stao i kako ponovo pokrenuti ovo pitanje u parlamentarnim klupama i nadležnim ministarstvima?

Proces je obustavljen na nivou kantona i problema sa finansiranjem, koliko je meni poznato. Potrebno je ponovo pokrenuti javne rasprave po ovom pitanju i uputiti apel resornim ministarstvima da konačno preuzmu kontrolu i naprave neki monitoring.

S obzirom na ovaj problem, i vašu funkciju predsjedavajuće Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma i zastupnice, koji su koraci koje Komisija i Parlament kao cjelina mogu i trebaju napraviti u narednom periodu?

Već sam u raspravi oko Nacrta budžeta postavila pitanje zašto se ovo ne rješava, a toliko vremena je prošlo, i zašto ponovo nisu predviđena projektovana sredstva za osiguravanje rada i postojanja sigurnih kuća u Federaciji BiH. Moj sljedeći potez će biti razgovor sa resornim ministrima i zagovaranje da se ova rasprava ponovo otvori u cilju pronalaska idejnog rješenja za opstanak i održavanje sigurnih kuća u FBiH.