loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: BiH
Lažnu vijest jedino zna zaustaviti pojedinac koji je zna prepoznati
još 25 min. čitanja
četvrtak
21. Septembar 2017.

Lažnu vijest jedino zna zaustaviti pojedinac koji je zna prepoznati

Ako javnost nije medijski pismena tada se razmišlja na način ‘mi protiv njih‘, otvara se prema stereotipima, i misli da je nasilje ‘in‘ ili ‘sexy‘
Lažnu vijest jedino zna zaustaviti pojedinac koji je zna prepoznati
Medijska pismenost je važna/Didier Torche

Renee Hobbs, američka profesorica i i stručnjakinja na polju medijske pismenosti smatra da ako javnost nije medijski pismena ne može ni razumijeti ono što konzumira, pa će stoga i donositi loše odluke, birati, u cjelini, loše umjesto kvalitetnog, birati 'fast food' umjesto nutricionistički kvalitetnog. Ako, dakle, javnost nije medijski pismena, onda ne razumije vrijednost svojih izbora, ne zna na koji način i  njeno, takvo, korištenje društvenih medija doprinosi interesima određenih kompanija. Tada se razmišlja na način 'mi protiv njih', otvara se prema stereotipima, i misli da je nasilje 'in' ili 'sexy'. U krajnjem,  građani ne koriste pravo  da kreiraju pravedno i demokratsko društvo. Da, ako ljudi nisu medijski pismeni, lako ih se može voditi kao ovce, istakla je Hobbs, koja smatra da je najjače oružje protiv te nepismenosti obrazovanje.

image
Medijska pismenost je važna/Didier Torche

"Još od  vrtića djecu, recimo, treba učiti da su  fotografije konstruisane, da one nisu realnost, nego da predstavljaju realnost", upozorila je danas Hobbs, jedna od preko 250 učesnika druge po redu najveće dvodnevne međunarodne  konferencije o medijskoj pismenosti u regiji (Media Meets Literacy), koja se održava u Sarajevu u organizaciji Fondacije Evens i suorganizatora Mediacentra Sarajevo, Fondacije Konrad Adenauer i Evropske komisije.

image
Kako prepoznati dobru vijest?/Didier Torche

Konferencija se bavi pitanjima vizije budućnosti medija i informatičke pismenosti, promocijom dobrog novinarstva i razvojem novih tehnologija u ovoj oblasti.

"Svrha konferencije je- potaknuti dijalog, razmijeniti ideje između eksperata koji se bave medijima, koji se bave obrazovanjem. Za nas je izuzetno važno to što se ovakva konferencija događa upravo u Sarajevu", rekla je novinarima Maida Muminović iz Mediacentra Sarajevo, obrazlažući da i institucija koju predstavlja i druge organizacije što se bave medijima već godinama nastoje temu medijske pismenosti nametnuti na agendu, da se o njoj počne pričati, i da se nešto oko toga počne i raditi, ozbiljnije i aktivnije. Jer, medijska pismenost u BiH je koncept  kod nas gotovo nepoznat, upozorila je Muminović.

image
Važno je znati šta je istina, a šta je laž/Didier Torche

Šta je, zapravo, medijska pismenost?

Ova pismenost, općenito, podrazumijeva ukupnost vještina pojedinca da kritički konzumira informaciju, vijesti, ono što sluša, što čita, što gleda, dakle, da  zna, kako se konstruiraju medijske poruke, da može prepoznati propagandni sadržaj u njima ili marketinške poruke, recimo.

image
Maida Muminović/Didier Torche

"Jako je značajno o tome pričati, pogotovo u kontekstu lažnih vijesti o kojima se danas mnogo govori. Naravno, propaganda i lažne vijesti nisu nikakva novost, postoje otkad i mediji, ali je važno znati da, onog trenutka kada jedna vijest postane viralna, bila ona istinita ili ne, nezaustavljiva je. Jedino  je može zaustaviti pojedinac koji je zna prepoznati, koji zna odvagnuti da li je ta vijest vrijedna toga da je podijeli i proslijedi dalje, da komentariše na osnovu nje,i da donese neki zaključak, ili neku odluku", rekla je Muminović.

"Obrazovanje je definitivno ključ u svemu, a veliku ulogu naravno imaju mediji. Važno je osvijestiti medije, i raditi na tome da urednici, novinari, mnogo ih je koji već jesu takvi, na neki način odgajaju publiku, koja zna konzumirati pravo novinarstvo i dobre vijesti", istakla je Muminović, dodajući da su jednako važne i institucije koje se bave medijima, kao i visoko obrazovanje, iz kojeg treba da poteknu budući edukatori.

"Današnji obrazovni sistem u BiH jako malo obuhvate medije. Ono što se o njima uči nije dovoljno. Medijska pismenost mora biti ugrađena u nastavne planove i programe", smatra  Muminović, napominjući da ovakvo stanje odgovara političkim strukturama:"Jer, mnogo je lakše ovladati ljudima koji nisu obrazovani. U EU medijska pismenost označava funkcionalnu pismenost, toliko se smatra važnom", rekla je Muminović.

Christian Spahr iz Fondacije Konrad Adenauer je naglasio da se ne može govoriti o propagandi i o obrazovanju ako se istovremeno ne govori i o medijskoj pismenosti:

"U našoj Fondaciji je projekat koji obuhvata deset zemalja, a kojim se podržava kvalitetno novinarstvo, raznovrsnost medija i novi poslovni modeli za novinarstvo i za novinare. Vrlo je teško u Istočnoj Evropi raditi na medijskom istraživanju s obzirom na to da su mnogi veliki mediji pod uticajem političkih agenda", smatra Spahr, napominjući da istovremeno u Istočnoj Evropi građani moraju donijeti važne političke odluke, između ostalog, i pod uticajem medija, da li su 'pro Kremlj' ili 'pro Zapad', da li su za jaku državu ili liberalnu demokratiju.

Monique Canto Sperber, iz Evens Fondacije je istakla da je danas, kada jako mnogo mladih konzumira društvene medije, važno informisati te mlade kako pristupiti njihovim sadržajima, naučiti ih da prepoznaju kvalitetan sadržaj.

"Mi smo zato i organizovali ovu konferenciju kako bismo pružili priliku specijalistima u medijima, praktičarima, nastavnicima da se druže, da razmijene iskustva, i da razviju to kritičko razmišljanje, koje je bitno kada su u pitanju mediji i konzumenti medija. Ne želimo zastupati određeno stajalište, mi se zalažemo za to da svi imaju pristup činjenicama, i da na osnovu toga formiraju svoje mišljenje", podvukla je Canto Sperber, dodajući da sve počinje školom, a ono na čemu se posebno treba raditi jeste razbijanje medijskih monopola i rad na medijskom diverzitetu,  i na edukaciji.

Edukacija, edukacija, danas, na ovoj konferenciji najčešće se čula ta riječ.