loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: BiH
More se talasa, hoće li i radnička klasa
još 25 min. čitanja
subota
12. Avgust 2017.

More se talasa, hoće li i radnička klasa

Ukoliko ne postignemo sporazum o povratu ili obeštećenju naših odmarališta na moru, onda slijedi tužba protiv Republike Hrvatske, poručuje Terzo
More se talasa, hoće li i radnička klasa
Hotel Pinija/

MUP se oglušio i o naše upozorenje vezano za Piniju i baš me zanima šta će biti sada nakon što je Carinska uprava zatvorila objekat, kaže Terzo

Vijest o nedavnom zatvaranju hotela Pinija u Gradcu, u koji su upali carinski službenici Ministarstva financija RH i zapečatili ga zato što nije imao potrebne dokumente, nije iznenadila Miralema Terzu, čelnika sarajevskog udruženja za zaštitu ljudskih prava Slobodni pogledi.

Jer, Terzo i Redžep Tufekčić, prvi sindikalista Sindikata građevinarstva i industrije Kantona Sarajevo, agilni su tragači za pravdom kada je u pitanju otimačina bh. sindikalne imovine, koja je, u vidu bivših hotela i radničkih odmarališta, od rata naovamo primamljivi i vrlo cijenjeni plijen. Mnogima. I u BiH i u Hrvatskoj.

Ko je vlasnik

 

Hotel Pinija (pinija je vrsta rasprostranjenog mediteranskog drveta okrugle krošnje), s početka naše priče, tek je jedna od tih nekretnina. U pitanju je bivši objekat Građevinari, u kojem su ljeta provodile porodice građevinskih radnika i koji je, po procjeni sudskog vještaka, vrijedan 1.318.282,76 eura, sa pripadajućim zemljištem. Isti vještak je zaključio da je za obnovu tog objekta trebalo uložiti 1.083.038,04 eura, a koliko je stvarno utrošeno, to sigurno zna samo osoba koja ga je obnovila. Ali, eto, opet od Turističke zajednice Gradac hotel nije dobio potrebne liste za prijavu gostiju, a nije zato što ne posjeduje rješenje o kategorizaciji, što je, kako je objašnjeno nekim medijima, neophodno za dobijanje dozvole za rad.

image
Redžep Tufekčić/

Davor Andrijašević, direktor TZ Gradac, kaže da nisu imali dokumentaciju koja potvrđuje pravo vlasništva nad objektom. Pa, ko je vlasnik, pitali smo Andrijaševića, a on je bio jasan: “To ni mi ne znamo.”

Neupućenost TZ Gradac, pa i samoga Andrijaševića, koji je s nama telefonski razgovarao dok je boravio u Sarajevu, pomalo je čudna ako se uzme u obzir da je četiri godine bio zamjenik načelnika Gradca. Konačno, cijeli Gradac se obiđe za 15 minuta. Zar nije upravo TZ trebao biti zainteresovan za obnovu objekta u Vodicama?

No, ovo je samo jedan od brojnih primjera zbog čije uzurpacije su Tufekčić, Terzo i prof. dr. Ramo Atajić, advokat, jedini, inače, u BiH koji ima licencu da radi u inostranstvu, u sedmici iza nas na deset adresa podnijeli prijavu zbog kršenja međudržavnih sporazuma i uzurpacija imovine vlasnika iz BiH od Republike Hrvatske.

Pravo na žalbu

 

U toj prijavi se, između ostalog, kaže da je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH upravljala imovinom Saveza samostalnih sindikata i granskih sindikata od maja 1959. do aprila 1992. godine, kada je Vlada RH “radi potrebe obrane suvereniteta i cjelovitosti RH, a u svrhu osiguranja uvjeta za smještaj osoba u zbjegu (prognanika) i drugih socijalno nezbrinutih osoba, preuzela u posjed i korištenje za potrebe RH sve nekretnine od Zajednice i predala ih na raspolaganje firmi Gradac”.

Naredba je od 6. aprila 1992. godine i stupila je na snagu danom donošenja, a vlasnici nekretnina su imali pravo prigovora u roku od 8 dana!

S rijetkim izuzecima, ove zgrade danas zjape prazne, uništene, u raspadajućem su stanju, prepuštene na milost i nemilost vremena i ljudi, s tim da su upravo Tufekčić i Terzo često iznosili u javnost pokušaje njihove uzurpacije, pa i od pojedinih sindikalnih rukovodilaca u BiH.

Andrijašević nam je tvrdio da se nikad niko zvanično nije pojavio da traži povrat tih nekretnina a da ima dokaz da je vlasnik.

- Dolazili su razni mešetari, mahali nekom dokumentacijom, ali ne onom koja se u RH jedino priznaje, a koju vlasnik treba da dobije u Ministarstvu pravde BiH, tvrdi Andrijašević, a Terzo kaže da to nije tačno.

13 nekretnina

 

“Nakon što su objekti opet ispražnjeni, Zajednica se najmanje deset puta obraćala nadležnim državnim organima RH, tražeći povrat tih nekretnina”, ističe Terzo, napominjući da je riječ o 13 nekretnina, o kojima piše i u pomenutoj prijavi upućenoj, pored ostalog, i na predstavništvo Evropske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvu pravosuđa RH, Vladi RH, predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović, Hrvatskom državnom odvjetništvu, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Carinskoj upravi Ploče, ali i Vijeću ministara BiH, Savezu samostalnih sindikata BiH, SGIGMBiH.

image
Miralem Terzo/

Riječ je, dakle, pored već pomenute, i o nekretnini koju čine zemljište i zgrada, 750 metara kvadratnih, vrijedni 635.000 eura, koja je bila vlasništvo Republičkog odbora sindikata radnika saobraćaja i veza. Zatim je tu nekretnina od 1.050 metara kvadratnih, vrijednosti 1.000.000 eura, koja je pripadala Sindikatu trgovaca. Pa još jedna koja je pripadala istom sindikatu, vrijednosti 400.000 eura. Pa nekretnina od 336 metara kvadratnih, vrijednosti 335.000 eura, čiji je vlasnik bio Sindikat trgovinskih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za BiH. Pa nekretnina Zajednice sindikalnih odmarališta BiH, vrijednosti 555.000 eura, pa još jedna, istog vlasnika, vrijednosti 400.000 eura. Pa pet nekretnina: bivši Rudar - zgrade Brezanka, Kakanjka i centralni objekat, površine 1.582 metra kvadratna, vrijednosti 1.582.000 eura, a tu su i nekretnine u Podgori, vrijednosti 1.357.000 eura.

Istrage i prijave

 

Ukupna vrijednost zemlje i zgrada u Gradcu i u Podgori je 7.500.000 eura, izračunao je sudski vještak građevinske struke ing. Zdravko Matijašević iz Makarske.

“Nema nikakve zapreke da se vrate naše nekretnine”, smatraju potpisnici prijave najavljujući, u suprotnom, tužbu. Rok koji su oni dali “naslovima” je 90 dana.

Sagovornici nam tvrde, a to piše i u prijavi, da je Željko Rudež iz Gradca nekoliko puta takođe podnio kaznenu prijavu MUP-u Makarske vezano za sklapanje nekih ugovora o zakupu, u čijem je središtu bio dio od ovih nekretnina, ali MUP ništa nije poduzeo.

Podnosioci prijave su podnijeli više krivičnih prijava kantonalnom, federalnom i državnom Tužiteljstvu. Pokazuju nam dopis iz Tužiteljstva KS-a u kojem stoji da se, ovim povodom, vode istražne radnje.

Hoće li se to klupko raspetljati prije nego što svi objekti, formalno iz ruku radničke klase, ne pređu stvarno u ruke novokomponovanih hrvatskih tajkuna?