loader_50x90
loader_50x90
logo
Rubrika: BiH
Uzbuna kod nas ne prestaje
još 25 min. čitanja
nedjelja
14. Januar 2018.

Uzbuna kod nas ne prestaje

Centar za ekologiju Tuzla smatra da su za zagađenje krivi i TE Tuzla i individualna ložišta u nadležnosti Grada, a ove dvije strane optužuju jedna drugu
Uzbuna kod nas ne prestaje
Novac od TE Tuzla troši se u različite svrhe / Miren Aljić

Do oktobra 2017. godine šire područje Tuzle imalo je čak 620 prekoračenja satnih vrijednosti sumpordioksida u vazduhu, dok je dnevnih prekoračenja tokom 2016. bilo 93. Koliko ozbiljna su prekoračenja i kršenja graničnih vrijednosti, govori i podatak da bi tokom godine maksimalno smjela biti 24 prekoračenja satnih vrijednosti, a samo tri dnevnih graničnih vrijednosti.

Mreža grijanja

Ovo su podaci kojim raspolaže tuzlanski Centar za ekologiju (CEE). U zavisnosti od toga koga pitate, izvori zagađenja su različiti. Za Termoelektranu Tuzla, koja tokom godine spali oko 3,8 miliona tona uglja, najveći problem su mala ložišta i kotlovnice, dok je za Grad Tuzlu najveći problem upravo TE. Istina je, kao i uvijek, barem sudeći prema informacijama koje dolaze iz CEE Tuzla, negdje u sredini. U cijeloj priči o zagađenju zraka veliku odgovornost snose i jedni i drugi.

image
Sve učestalija oboljenja usljed izloženosti prekomjernom zagađenju /Miren Aljić

- Mi smo tokom 2016. od 1. maja do kraja septembra imali čak 118 prekoračenja satnih graničnih vrijednosti SO2, a tada nema ložišta domaćinstava, pa se TE Tuzla javlja kao isključivi zagađivač, kaže nam direktorica CEE Džemila Agić.

TE Tuzla je, kako ističe direktor Izet Džananović, u postupku dobijanja okolinske dozvole za sistem za odsumporavanje, vrijedan 160 miliona KM za blokove 5 i 6. Kao krivca što je nisu dobili navodi upravo nevladin sektor sa stalnim primjedbama, koje, s druge strane, federalno Ministarstvo okoliša smatra opravdanima.

- Mi bismo cijeli posao mogli završiti za 24 mjeseca, ali imamo problema sa studijom, koja je od septembra 2016. godine u Ministarstvu u javnoj raspravi, kazao nam je Džananović.

U cijeloj priči, smatraju u CEE, velika je i odgovornost Grada, koji ne čini dovoljno da razvije mrežu grijanja, istovremeno trošeći novac koji dobije od TE Tuzla za projekte koji nemaju ekološku vrijednost. Čak je i TE Tuzla od Grada tražila da 5,3 miliona KM godišnje, koji se za Tuzlu izdvoji po Zakonu o radu termoelektrana, uloži isključivo u širenje mreže toplifikacije.

Međutim, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kaže da se novac troši po zakonu, ali i da ovaj iznos vrijeđa Tuzlake, s obzirom na to da drugi gradovi u BiH, koji gotovo da i ne trpe zagađenje, dobijaju daleko više novca.

- Tuzla, pa i Kakanj su diskriminisani i dobijaju daleko manje novca nego Mostar, Jablanica, Prozor-Rama, Livno. Prozor, koji ima stanovnika koliko veća mjesna zajednica u Tuzli, dobije 12 miliona KM. Po toj računici, mi bismo trebali dobiti 30 miliona i to je ono što ćemo tražiti u izmjenama zakona, poručuje Imamović.

Dodaje i to kako je Tuzla državni lider po broju domaćinstava spojenih na sistem grijanja, te da ona nisu presudni faktor u enormnom zagađenju.

image
Zagađenje zraka Tuzla /Miren Aljić

- U Sarajevu je zagađenje manje nego u Tuzli, a ono ima 10 puta više domaćinstava koja nisu na sistemu grijanja. S druge strane, zašto kantonalne inspekcije ne spriječe veća ložišta, Rudarski institut, zatvor, Babilon da lože svašta i natjeraju ih se spoje na mrežu grijanja, pita Imamović.

Strpljivi ubica

Džananović tvrdi da TE Tuzla sigurno ne participira u mikrozagađenju onoliko koliko joj se to pripisuje, zbog čega će finansirati i studiju koju bi pripremio PMF Tuzla o tome koliko ko tačno učestvuje u stvaranju polutanata koji se zabilježe u Tuzli.

Iz CEE Tuzla poručuju da je konačno došlo vrijeme i da se nešto učini po pitanju strpljivog ubice - čestica mikronskih veličina PM2,5, koje direktno ulaze u krvotok i trajno se zadržavaju u organizmu, prijeteći da nekad tokom života izazovu kancerogeno oboljenje. Iako se u BiH najčešće govori o sumpordioksidu kao najvećem problemu, domaći vazduh je zapravo najzagađeniji mikročesticama, za koje u BiH ne postoje granične vrijednosti.

image
Problem su i individualna ložišta /Miren Aljić

- Godišnja granična vrijednost je 25 jedinica, a kod nas ona bude 85. Dnevne i satne vrijednosti su daleko gore. U Parizu je uzbuna, recimo, na 80 mikrograma po kubnom metru. Kad bi se kod nas uzeli ovi parametri, mi bismo od novembra do marta neprestano bili u uzbuni, dodaje Agić.